‘Povijesno razdoblje astronomije‘ odvija se pred našim očima kako teleskop James Webb zaviruje sve dublje u svemir. Ovog puta obavio je promatranja bez presedana planeta izvan našeg Sunčevog sustava što je rezultiralo prvim izravnim slikama egzoplaneta.
Kako piše Guardian, NASA-in svemirski teleskop James Webb, vrijedan 10 milijardi dolara, napravio je prve slike egzoplaneta pomoću infracrvenog svjetla, koje daje daleko precizniju indikaciju mase i temperature planeta što će astronomima omogućiti da otkriju kretanje oblaka koji lebde nebom udaljenih svjetova.
‘Ovo je stvarno povijesni trenutak za astronomiju‘, rekao je profesor Sasha Hinkley, astronom sa Sveučilišta u Exeteru, koji je bio jedan od voditelja promatranja. ‘James Webb otvorit će vrata cijeloj novoj klasi planeta koji su nam bili potpuno nedostupni, a promatrajući ih na širokom rasponu valnih duljina možemo proučavati njihov sastav na puno dublji način. Moći ćemo otkriti prisutnost vremenskih prilika na tim planetima.‘
Izravno snimanje egzoplaneta veliki je tehnički izazov jer je njihova matična zvijezda puno svjetlija. U središtu najnovijih promatranja je HIP 65426 b, plinoviti div otprilike pet do deset puta veći od Jupitera koji se nalazi 385 svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Centaura.
Oko 100 puta je udaljeniji od svoje matične zvijezde nego što je Zemlja od Sunca, zbog čega ga je lakše razaznati. Ali još uvijek je više od 10.000 puta blijeđi od svoje zvijezde - što bi otprilike bilo kao da pokušavate uočiti krijesnicu pored velikog svjetionika na udaljenosti većoj od 80 kilometara.
Najnovija promatranja pokazuju da je atmosferska temperatura planeta otprilike 1300 stupnjeva Celzija i sugeriraju da njegova atmosfera sadrži crvene oblake silikatne prašine. ‘Bilo bi to užasno mjesto za život‘, rekao je Hinkley. ‘Da možeš lebdjeti u atmosferi tog planeta, bio bi živ ispečen.‘
Astronomi su pomoću zemaljskih teleskopa već ranije dobili izravne slike dvadesetak egzoplaneta, uključujući HIP 65426 b. Ali to je uključivalo borbu sa šumom koji stvara Zemljina atmosfera i ograničavanje promatranja na uzak raspon vidljivih valnih duljina. Nasuprot tome, najnovije slike, snimljene iz svemirskog okruženja u kojem nema zraka, obuhvaćaju širok raspon valnih duljina, uključujući infracrvenu svjetlost, koja čini većinu svjetlosti proizvedene u atmosferi planeta.
‘Najbolja valna duljina za promatranje planeta je ona na kojoj on proizvodi najviše intrinzične svjetlosti jer je to izravno povezano s temperaturom planeta‘, rekla je dr. Beth Biller, astronomkinja sa Sveučilišta u Edinburghu koja je također sudjelovala u ovom istraživanju.
HIP 65426 b star je samo 10-20 milijuna godina i daleko je mlađi od Zemlje koja je stara 4,5 milijardi godina, pa najnovija promatranja daju nove uvide u to kako su Jupiter i Saturn izgledali dok su bili vrlo mladi.
Dr. Vivien Parmentier, izvanredna profesorica fizike na Sveučilištu Oxford, koja nije bila uključena u studiju, rekla je: ‘Otvaranje novog prozora u svemir uvijek donosi iznenađenja. Planeti su jako veliki kad se prvi put formiraju i skupljaju se se s vremenom, no čini se da se ovaj mali planet smanjio brže nego što smo očekivali. To nam daje nevjerojatan uvid u to kako nastaju planeti i kako je nastao naš Sunčev sustav.‘
Očekuje se da će teleskop James Webb u budućnosti detaljno promatrati udaljenije planete nalik Zemlji, uključujući one s potencijalno nastanjivim uvjetima.