Broj zaraženih koronavirusim raste diljem svijeta, svjedoci smo toga i u Hrvatskoj. No, unatoč velikim brojkama, sve je manje smrtnih slučajeva, a kliničke slike sve su blaže. Što to znači? Je li virus oslabio u odnosu na onaj prije nekoliko mjeseci, jesmo li stekli kakav imunitet i je li najgore zapravo prošlo? To su neka od pitanja kojima se pozabavio ugledni britanski list The Guardian tražeći odgovore od brojnih uglednih znanstvenika.
Pada li broj smrtnih slučajeva od Covida-19?
- Većina statističkih pokazatelja ukazuje da broj oboljelih u Europi i SAD-u raste, ali broj ozbiljnih komplikacija i smrti ostaje relativno nizak. Primjerice, broj pacijenata na respiratoru u Velikoj Britaniji pao je s 3.000, koliko je bilo na vrhuncu prvog vala, na 70 koliko ih je sad. U isto vrijeme, broj zaraženih u UK raste.
Što stoji iza tog trenda?
- Liječnici nisu sigurni što se točno događa. Neki sugeriraju da su liječničke intervencije danas mnogo uspješnije kada su u pitanju pacijenti s težim oblicima bolesti. Lijek deksametazon pokazao se učinkovitim u povećavanju stope preživljavanja kod pacijenata koji su na respiratoru. Drugi kažu da ima još čimbenika. Sugeriraju da je Covid-19 postao bolest mladih ljudi kod kojih je manje vjerojatan razvoj komplikacija ili smrt.
Znači li to da je najgore prošlo?
- Ne. Dio istraživača ukazuje na situaciju u SAD-u gdje je nedavno došlo do skoka broja zaraženih među ljudima u dvadesetim i tridesetim godinama života, a onda je uslijedio skok slučajeva među starijim osobama koje su bolest dobile - od mlađih. Rezultat je bio veći broj smrti. Sličan scenarij mogao bi se dogoditi i Europi i to možda već za nekoliko tjedana.
Postaje li virus manje smrtonosan?
- Dio znanstvenika podupire tu tezu. Naglašavaju da većina virusa s vremenom gubi svoja smrtonosna svojstva jer im je cilj preživjeti u domaćinu, a ne ubiti ga. To bi se moglo događati s virusom Covida-19. Drugi odbacuju te teze tvrdeći da je prerano da bi se taj postupak odvio. Alternativno tumačenje manje smrtnosti je da se, zahvaljujući socijalnoj distanci i drugim mjerama, ljudi izlažu značajno manjim količinama virusa nego prije. Manje količine virusa naš imunosustav lakše podnese, zbog čega je i smrtnost manja.
Guardian naposljetku ističe kako će ovo pitanje još mjesecima, ako ne i godinama, biti predmet istraživanja različitih znanstvenika, kako bismo dobili konačne i nedvosmislene odgovore.