Banana kakvu svakodnevno kupujemo u supermarketima mogla bi tijekom idućih deset do dvadeset godina nestati s polica. Ne prijeti nestanak svih banana, kojih u svijetu postoje stotine različitih sorti, nego Cavendisha – zakrivljene žute banane koja je postala standard zapadnog svijeta i na kojoj počiva najveći dio međunarodne trgovine tim voćem, piše The Times.
Cavendish ne ugrožavaju pad potražnje ili promijenjene prehrambene navike, nego agresivna gljivična bolest protiv koje zasad nema učinkovitog lijeka. Riječ je o panamskoj bolesti, odnosno soju gljivice Fusarium poznatom kao Tropical Race 4 ili TR4. Kada zahvati plantažu, gljivica napada korijen biljke, izaziva njezino venuće i odumiranje, a u tlu može preživjeti desetljećima.
Fungicidi zasad nisu uspjeli riješiti problem. Bolest se, uglavnom posredovanjem ljudi i kontaminirane zemlje ili opreme, proširila Azijom i Afrikom, a 2019. potvrđena je i u Južnoj Americi, središtu svjetske izvozne industrije banana.
Budućnost banana
Cavendish je posebno ranjiv zbog upravo onog svojstva koje ga je učinilo toliko popularnim. Njegovi plodovi nemaju tvrde i neprobavljive sjemenke, ali se zbog toga biljka ne može normalno spolno razmnožavati. Nove biljke nastaju sadnjom izdanaka, odnosno kloniranjem postojećih biljaka.
To znači da su gotovo sve biljke Cavendisha genetski vrlo slične. Kada bolest pronađe način da napadne jednu od njih, praktički ne postoji prirodna genetska raznolikost zahvaljujući kojoj bi dio biljaka mogao biti otporniji i preživjeti.
To je središnje upozorenje nove knjige The Future of Bananas australskoga poljoprivrednog znanstvenika Jamesa Dalea, upravo objavljene u Ujedinjenoj Kraljevini u izdanju kuće Melville House. Knjiga ima 144 stranice i dio je njihove serije posvećene velikim pitanjima budućnosti. Na Daleovu knjigu upozorio je i britanski The Times u prikazu pod naslovom „Bananageddon!”.
Dale nije samo autor koji promatra krizu sa strane. Profesor je na Tehnološkom sveučilištu Queensland i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za genetiku banana. Sa svojim je timom razvio QCAV-4, prvu genetski modificiranu bananu otpornu na panamsku bolest koja je dobila regulatorno odobrenje.
Cavendish je postao dominantan jer je gotovo savršeno prilagođen globalnoj trgovini. Ima debelu koru, može se ubrati dok je još zelen, sporo dozrijeva i podnosi dug transport brodom. Istodobno ima okus, teksturu i izgled na koje su se potrošači navikli.
Zato ga nije jednostavno zamijeniti nekom od stotina postojećih sorti. U Polineziji, primjerice, rastu ravne Fe’i banane intenzivno narančaste boje, dok na indonezijskom otoku Javi postoje plavičaste banane koje navodno imaju okus po slastičarskoj kremi. Međutim, takve sorte nemaju nužno svojstva potrebna za masovnu proizvodnju, dug transport i prodaju u supermarketima.
Umjetna inteligencija i razvoj banana
Pokušaji komercijalizacije drugih sorti uglavnom su propadali jer potrošači očekuju poznati okus Cavendisha. Znanstvenici stoga moraju razviti bananu koja će istodobno biti ukusna, otporna na bolest, dovoljno čvrsta za transport i sposobna izdržati sve ekstremnije vrućine i suše.
Dale opisuje dva moguća puta. Prvi je križanje Cavendisha s prirodno otpornijim sortama. Problem je u tome što Cavendish gotovo uopće nema sjemenki – pojavljuju se, prema navodima iz knjige, tek u otprilike jednom od deset tisuća plodova. Klasično je križanje zato iznimno teško, sporo i neprecizno. Nova biljka može naslijediti otpornost na bolest, ali pritom izgubiti okus, teksturu ili druga komercijalno važna svojstva.
Druga je mogućnost genska tehnologija, kojom se ciljano mogu mijenjati geni odgovorni za otpornost na bolesti, okus i teksturu.
Daleov tim razvio je bananu QCAV-4 dodavanjem gena otpornosti pronađenog u divljoj banani. Australsko-novozelandska agencija za sigurnost hrane FSANZ odobrila je 2024. hranu proizvedenu od te banane, zaključivši da je jednako sigurna i nutritivno vrijedna kao konvencionalni Cavendish. Australski regulator zasebno je odobrio i njezin komercijalni uzgoj.
Riječ je o prvoj genetski modificiranoj banani odobrenoj u svijetu. Međutim, sveučilište zasad ne planira njezinu masovnu prodaju jer je širenje panamske bolesti u Australiji još pod kontrolom. QCAV-4 zasad se tretira kao sigurnosna rezerva koja bi mogla biti aktivirana ako bolest ozbiljnije ugrozi tamošnje plantaže.
Dale očekuje da će u idućem desetljeću veliku ulogu imati i umjetna inteligencija. Analizom golemih količina genetskih podataka mogla bi pomoći u stvaranju banana otpornih ne samo na bolesti nego i na toplinske valove, suše i druge posljedice klimatskih promjena.
Nove genomske tehnike
U budućnosti bi bilo moguće razviti i banane drukčijeg okusa ili poboljšane prehrambene vrijednosti – primjerice ljubičastu bananu bogatu antioksidansima kakvi se nalaze u borovnicama.
Najveću prepreku Dale vidi u regulatorima, posebno u Europskoj uniji. U knjizi tvrdi da bi opasnosti koje donose bolesti i klimatske promjene morale biti važnije od straha i neodlučnosti oko primjene novih genetskih tehnologija.
Njegovu kritiku EU ipak treba staviti u novi kontekst. Europski parlament u lipnju 2026. konačno je odobrio nova, liberalnija pravila za biljke dobivene određenim novim genomskim tehnikama. Ona će se početi primjenjivati sredinom 2028. i olakšat će razvoj biljaka kod kojih su genske promjene usporedive s onima koje bi mogle nastati prirodnim putem ili klasičnim uzgojem.
To, međutim, ne znači da bi Daleova banana QCAV-4 automatski dobila pristup europskom tržištu. Budući da sadrži gen prenesen iz druge biljke, vjerojatno bi i dalje bila podvrgnuta strožem regulatornom postupku koji vrijedi za genetski modificirane organizme.
Cavendish stoga još nema sigurnu budućnost. Uzgajivači moraju pronaći novu, otpornu bananu koju će potrošači prihvatiti, a regulatori odobriti – i to prije nego što panamska bolest zahvati najveće svjetske plantaže.
Banane kao voće gotovo sigurno neće nestati. Međutim, žuta banana jednakog oblika, okusa i veličine koju danas uzimamo zdravo za gotovo možda neće zauvijek ostati na policama trgovina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....