INSPIRACIJA SVIMA

Čudesne žene na prvoj crti pandemije: ‘Nisam oklijevala, otišla sam u Wuhan i za 50 dana već smo imali cjepivo‘

Katalin Karikó; Chen Wei; Sarah Gilbert
 Chatree Jaiyangyuen/istock; Shen Hong/Xinhua/Xinhua Via Afp; House Of Commons/Pa Images/Profimedia; Handout/Family Handout/Afp
Donosimo priče o Katalin Karikó, Sarah Gilbert i Chen Wei koje su razvijale spasonosna cjepiva

Tijekom covid-krize 2020. godine bili smo svjedoci snage ženskog liderstva. Vodeće žene pokazale su inovativne pristupe, od lokalne do nacionalne razine. Od 49 milijuna medicinskih djelatnika u EU, čak 76 posto su žene i one su na prvoj crti borbe s covidom-19. I većinu istraživačkih timova u razvoju cjepiva vodile su žene.

No, unatoč svim naporima i liderstvu koje su pokazale, žene se suočavaju s dugoročnim učincima pandemije na ravnotežu između profesionalnog i osobnog života, rečeno je, među ostalim, na online seminaru za novinare "Žensko vodstvo u borbi protiv covida" koji je 3. ožujka organizirao Europski parlament. Među sudionicima seminara bila je i dr. Katalin Karikó, mađarska biokemičarka koja je imala ključnu ulogu u razvoju mRNA cjepiva kompanija Pfizer i BioNTech.

U Zoomu predstavljamo Katalin Karikó te Sarah Gilbert, koja je vodila razvoj oxfordskog cjepiva, i Chen Wei, koja je vodila projekt razvoja prvog kineskog cjepiva Convidecia.

Tko je Katalin Karikó?

Rođena je 1955. godine u gradu Szolnoku na rijeci Tisi, a odrasla je u gradiću Kisújszállásu gdje je njezin otac bio mesar.
"Potječem iz jednostavne obitelji, a moji roditelji nisu imali formalno obrazovanje. Nismo imali ni tekuću vodu, ni televiziju u kući. No, imala sam dobre učitelje koji su poticali moju radoznalost i zanimanje za znanost. Jako je važno imati dobre učitelje", rekla je Katlin Karikó koja se online seminaru Europskog parlamenta pridružila iz San Diega.

"Ovdje je 1 sat u noći, a ja sam u San Diegu jer sam postala baka", dodala je Katalin Karikó čija je kći Susan Francia dvostruka američka olimpijska pobjednica u veslanju.

Katalin Karikó diplomirala je i doktorirala biokemiju na Sveučilištu u Szegedu gdje je počela znanstvenu karijeru istraživanjima ribonukleinske kiseline (RNA). No, frustrirana nedostatkom sredstava za znanost, poput brojnih ambicioznih znanstvenika iz Istočne Europe odlučila je otići u SAD.

Kako je uspjela u Americi?

U SAD je otišla 1985. godine sa suprugom, inženjerom Bélom Francijom, i dvogodišnjom kćeri.

"Da biste uspjeli kao znanstvenica, morate imati supruga koji vas podržava i koji vam ne prigovara oko kuhanja", rekla je Katalin Karikó. Tri godine radila je na Sveučilištu Temple, a zatim je 21 godinu provela na Sveučilištu Pennsylvania u Philadelphiji. U fokusu njezina istraživanja bila je mRNA (glasnička ribonukleinska kiselina) za koju je čvrsto vjerovala da ima veliku budućnost u razvoju cjepiva i liječenju bolesti.

No, u njezine je ideje malo tko vjerovao: recenzije za njezine projekte primjene mRNA u terapijske svrhe bile su negativne pa nije uspijevala privući financijere. K tome, 1995. godine dijagnosticiran joj je rak, a njezin je suprug morao na pola godine napustiti SAD jer nije mogao dobiti produljenje vize.

"Obično se u tom trenutku ljudi samo pozdrave i odu jer je to užasno. Mislila sam otići negdje drugdje ili raditi nešto drugo. Također sam pomislila da možda nisam dovoljno dobra, da nisam dovoljno pametna", izjavila je Katalin Karikó u jednom intervjuu.

Do obrata je došlo kada je u sveučilišnoj fotokopiraonici 1998. godine upoznala Drewa Weissmana koji se bavio istraživanjima cjepiva protiv HIV-a. Njih dvoje počeli su zajednička istraživanja u primjeni mRNA tehnologije u razvoju cjepiva. Prekretnica u njihovu radu bila je studija iz 2005. godine u kojoj su pokazali da se mRNA sa sigurnošću može primijeniti kod cjepiva kako bi izazvala imunološki odgovor. Analitičari kažu da bi za tu studiju Karikó i Weissman idućih godina mogli dobiti Nobelovu nagradu.

Prije osam godina Katalin Karikó pridružila se biotehnološkoj kompaniji BioNTech u Mainzu, koju su osnovali Özlem Türeci i Uğur Şahin, djeca turskih useljenika u Njemačku. Sada živi između Philadelphije, gdje dva mjeseca provodi na Sveučilištu Pennsylvania, i Mainza gdje je potpredsjednica BioNTecha, kompanije koja je u suradnji s farmaceutskim divom Pfizerom razvila Comirnaty, prvo odobreno cjepivo protiv covida.

Tko je Sarah Gilbert?

U travnju prošle godine britanski su znanstvenici pod vodstvom prof. Sarah Gilbert iz Instituta Jenner u Oxfordu najavili tzv. oxfordsko cjepivo zasnovano na virusnom vektoru, u ovom slučaju bezopasnom adenovirusu čimpanze (ad5). Sveučilište Oxford zatim je udružilo snage s britansko-švedskom kompanijom AstraZeneca kako bi razvilo cjepivo protiv covida koje je u EU odobreno početkom ove godine.

Sarah Gilbert rođena je 1962. godine u industrijskom gradu Ketteringu, diplomirala je biologiju na Sveučilištu East Anglia, a doktorirala genetiku i biokemiju na Sveučilištu Hull. Jedno je vrijeme radila u istraživačkom centru za pivarstvo, a zatim je dobila poziciju u javnom zdravstvu da bi sredinom 1990-ih prešla na Oxford gdje se bavila genetikom malarije te poslije razvojem cjepiva protiv te bolesti.

Život joj se malo zakomplicirao kad je prije 22 godine rodila trojke koji danas studiraju biokemiju. No, uz pomoć svoga partnera uspješno je kombinirala zahtjevnu ulogu majke sa znanstvenom karijerom te je postala profesorica na prestižnom Institutu Jenner gdje je 2014. godine vodila prvo kliničko ispitivanje cjepiva protiv ebole.

Drugo ispitivanje tog cjepiva tek je počinjalo kad se početkom 2020. godine u Kini pojavio covid-19 pa je Sarah Gilbert brzo shvatila da bi se mogla koristiti istim pristupom u razvoju cjepiva protiv koronavirusa. Njezina je odluka bila ispravna: svijet je dobio još jedno cjepivo u borbi s covidom, a Sarah Gilbert proglašena je jednom od 100 najinspirativnijih žena 2020. godine u izboru BBC-ja.

Tko je Chen Wei?

Virologinja i generalica Kineske narodnooslobodilačke vojske dr. Chen Wei (54) žena je za posebne zadatke koja je polovicu svoje znanstvene i vojne karijere provela u borbi s opasnim virusima.

Kada se 2003. godine u Kini pojavio SARS (teški akutni respiratorni sindrom), dr. Chen i njezin tim izolirali su koronavirus koji uzrokuje tu bolest. K tome, razvili su nazalni sprej koji je pomogao da se oko 14.000 kineskih medicinskih djelatnika na prvoj crti borbe ne zarazi SARS-om. No, tijekom epidemije SARS-a pola godine nije vidjela svoju obitelj pa se njezin suprug prisjeća kako je njihov mali sin poljubio TV ekran kad je vidio majku u jednoj emisiji.

Epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2014. godine bila je novi izazov za Chen Wei koja se posvetila razvoju cjepiva protiv te smrtonosne tropske bolesti. Ona i njezin tim otišli su 2015. godine u Sijera Leone te počeli drugu fazu kliničkih eksperimenata. To se cjepivo pokazalo sigurnim i učinkovitim te se široko primjenjuje na medicinskom osoblju dodijeljenom za pomoć ljudima u Africi.

Ipak, najveći izazov za dr. Chen Wei bio je odlazak u Wuhan, epicentar novog koronavirusa, u siječnju prošle godine. Nije oklijevala ni trenutka te je 50 dana poslije njezin tim s Instituta za biologiju pri kineskoj Akademiji vojnih medicinskih znanosti u suradnji s tvrtkom CanSino Biologics imao spremno prvo cjepivo.

Prva studija o tom cjepivu, koje se zasniva na virusnom vektoru, objavljena je još u svibnju 2020. godine u Lancetu. Tijekom prošlog ljeta prve doze cjepiva Convidecia već su dobili kineski vojnici. Za svoje zasluge u borbi protiv covida-19 Chen Wei je prošle godine odlikovana najvećom kineskom nacionalnom nagradom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2022 13:08