Vijest poput otkrića potpuno novog planeta u Sunčevom sustavu, prvog od 1846. godine, mora izazvati snažne reakcije znanstvenog svijeta. Točno to se i dogodilo kada je astronom Michael Brown s Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltecha) objavio izračune prema kojima se u Sunčevom sustavu nalazi još jedan planet, trenutno nazvan ‘Planet 9’.
Izračuni se doimaju uvjerljivi, indirektni dokazi relativno su čvrsti, no ništa nije sigurno dok postojanje Planeta 9 ne potvrde i teleskopi. Sama najava mogućnosti da postoji novi planet otvara brojna pitanja, a mi smo se potrudili ponuditi odgovore na neka od njih.
1. Zašto astronomi misle da su pronašli novi planet?
Brown i njegovi kolege krenuli su istraživati tvrdnje kako 13 ledenih objekata u Kuiperovom pojasu - području u kojem se nalazi Pluton i brojni drugi manji objekti - ima iznimno čudne orbite koje bi se mogle objasniti samo prisustvom nekog dosad nepoznatog planeta koji na njih utječe svojom gravitacijom.
Očekivali su kako će detaljna analiza njihovih orbita pokazati kako postoji neki drugi razlog za njihovo neobično ponašanje, no sve druge mogućnosti pokazale su se nemogućima.
Sve simulacije tvrdile su isto: negdje u Kuiperovom pojasu nalazi se veliki planet koji do sada nismo vidjeli.
S druge strane, NASA upozorava kako je još uvijek prerano za reći sa sigurnošću da je otkriven novi planet. - Ovo je početak procesa koji bi mogao dovesti do uzbudljivog rezultata, rekao je Jim Green, NASA-in direktor planetarne znanosti.
2. Je li ikada prije neki planet pronađen uz pomoć izračuna?
Je - i to baš Neptun, zadnji planet koji smo pronašli do danas. Astronomi su uočili neočekivane pomake u orbiti Urana, i zaključili kako je najvjerojatnije objašnjenje postojanje masivnog planeta u daljoj orbiti. Zahvaljujući izračunima Urbaina Le Verriera, astronomi su znali gdje bi se otprilike trebao nalaziti, te je uhvaćen teleskopom u rujnu 1846. godine.
3. Koliko možemo vjerovati astronomu koji tvrdi da ga je otkrio?
Michael Brown jedan je od najuglednijih astronoma današnjice, koji je postao zvijezda kada je otkrio ‘deseti planet’ - Eris, no bio je i jedan od najvećih zagovornika oduzimanja statusa planeta Plutonu i Eris.
Osim Eris, dosad najmasivnijeg objekta u Kuiperovom pojasu, pronašao je i još dva patuljasta planeta - Haumeu i Makemake.
Već je mogao ući u povijest kao osoba koja je pronašla novi planet, no borio se protiv toga jer je vjerovao da Eris ne bi trebao biti smatran planetom. Sada je objavio podatke koji će pomoći svim astronomima u potrazi za Planetom 9, umjesto da ga pokuša sam pronaći i time si priskrbiti sve zasluge.
4. Koliko je velik u odnosu na ostale planete?
Ako su Brownovi izračuni točni, Planet 9 je veličinom između Zemlje i Neptuna, navjerojatnije peti najveći objekt u Sunčevom sustavu. Astronomi vjeruju kako se radi o planetu koji je deset puta masivniji od Zemlje.
Zanimljivo je da su takvi planeti pronađeni oko većine drugih zvijezda čije smo planete uspjeli uhvatiti svemirskim teleskopom Kepler, a Sunčev sustav doimao se kao iznimka.
5. Koliko se nalazi daleko od Sunca?
Orbita Planeta 9 vjerojatno je izdužena elipsa, čija putanja prolazi oko 200-300 astronomskih jedinica daleko od Sunca kada mu je najbliži, pa do čak 1200 astronomskih jedinica kada mu je najdalji. Astronomska jedinica jednaka je prosječnoj udaljenosti Zemlje od Sunca, udaljenost koju svjetlost prevali za nešto više od osam minuta.
S obzirom koliko je udaljen, tehnički gledano Planet 9 nalazi se izvan Sunčevog sustava - daleko izvan područja utjecaja Sunčevog vjetra koji doseže do otprilike 120-130 astronomskih jedinica od Sunca.
6. Koliko mu treba za jedan puni krug oko Sunca?
S obzirom na veličinu putanje, jedna 'godina' Planeta 9 vjerojatno traje između 10.000 i 20.000 zemaljskih godina.
7. Zašto ga nikada do sada nismo vidjeli?
Iako je deset puta masivniji od Zemlje, Planet 9 vjerojatno se nalazi toliko daleko od Sunca da reflektira vrlo vrlo malo njegove svjetlosti. Procjenjuje se da je njegova prividna magnituda - količina svjetlosti koja dopire do nas - oko 22, što znači da bi bio čak 600 tamniji od Plutona. Toliko taman objekt izrazito je teško ‘slučajno’ uhvatiti, pogotovo kada se uzme u obzir koliko bi se sporo kretao u odnosu na ostatak zvjezdanog neba.
8. Kada bi ga astronomi mogli uhvatiti teleskopom?
Možda već i jesmo. Brojni astronomi diljem svijeta pregledavaju arhivske snimke s mnogih teleskopa u potrazi za blijedim objektom koji se vrlo polagano kreće po noćnom nebu. Nadaju se da će ga lakše identificirati sada kada znaju što se traži.
U međuvremenu, pokrenuta je i potraga teleskopom Subaru, koji se nalazi na vulkanu Mauna Kea na Havajima. Subaru pregledava zvjezdano nebo sjeverne hemisfere, i očekuje se da bi Planet 9 mogao pronaći unutar pet godina, ukoliko stvarno postoji.
9. Koliko bi nam trebalo da ga posjetimo sondom?
I kada je najbliži Suncu, Planet 9 gotovo bi dvaput bio udaljeniji od mjesta gdje se sad nalazi Voyager 1 - trenutno najdalji predmet izrađen ljudskom rukom.
Voyager 1 je do svoje sadašnje lokacije putovao 38 godina, 4 mjeseca i 20 dana. Kada bi uspjeli poslati drugu sondu istom brzinom prema Planetu 9, stigla bi najranije za 80 godina, no najvjerojatnije bi joj trebalo znatno dulje - većinu vremena tokom svoje 10.000-20.000 godina duge putanje oko sunca Planet 9 nalazi se znatno dalje. U trenutku kada se nalazi najdalje od Sunca na svojoj putanji, sondi bi trebalo oko 350 godina da posjeti ovaj planet.
Ipak, neki znanstvenici su optimističniji - Greg Laughlin sa Sveučilišta u Kaliforniji, Santa Cruz vjeruje kako bi sonda mogla doseći Planet 9 za 20-ak godina, kada bi ju usmjerili prema Suncu i iskoristili gravitaciju zvijezde kao ‘praćku’. Voyager 1 svoju brzinu može zahvaliti upravo takvom manevru - na svojem putovanju iskoristio je čak dvije gravitacijske praćke, jednom kod Jupitera i jednom kod Saturna. Korištenje Sunca kao praćke omogućilo bi znatno veću brzinu, no zahtjevalo bi rješavanje brojnih drugih praktičnih problema.