U zadnjih stotinjak godina vjerojatno se nije dogodilo da je to što je jedna farmaceutska kompanija zaustavila kliničko istraživanje za razvoj jedne vakcine postalo glavna vijest najvećih svjetskih medija, ali s obzirom da živimo doba COVID-19 pandemije ta informacija ima neobično veliku težinu.
Jedan od favorita u utrci za učinkovito i sigurno cjepivo protiv posljedica infekcije SARS-CoV-2 virusom - AstraZeneca koja je razvijala vakcinu s grupom istraživača s Oxforda – zaustavila je treću (zadnju) fazu kliničkog istraživanja na velikom broju ljudi nakon što se jedna osoba razboljela. Iz AstraZenece poručuju kako se radi o rutinskoj akciji kad god u kliničkim istraživanjima dođe do neobjašnjive bolesti. U tom slučaju pokreće se detaljna istraga te pokušava održati integritet istraživanja.
Iako je kompanija najavila nastavak kliničkih istraživanja, cijena njezinih dionica u kasnom trgovanju na njujorškoj burzi pala je velikih 8,3 posto. Istodobno, cijena dionice druge dvije kompanije koje su također slovile kao zapadni favoriti u razvoju cjepiva, Moderne i BioNTecha, osjetno su porasle. Sve tri kompanije sudjelovale su Trumpovoj operaciji Warp Speed kojoj je cilj osigurati što brži razvoj cjepiva.
Valja naglasiti kako veliki broj farmaceutskih kompanija razvija vakcine uz potpuno nove i neprokušane tehnike, kao što je recimo mRNA. Zbog povećane skepse javnosti devet velikih farmaceutskih kompanija izašlo je s najavom kako tijekom treće faze kliničkih istraživanja neće izlaziti sa zahtjevima za hitnu autorizaciju cjepiva (Emergency Use Authoritization), ali se kasnije ispostavilo da ipak nisu javno obećali to što su najavljivali. Nisu isključili da će tražiti hitnu autorizaciju nego su obećali kako će vakcina za coronavirus biti provjerena u „velikim i kvalitetnim kliničkim studijama“. To su dužni po zakonu, baš kao i slijediti naputke regulatora, što su također obećali.
Problem je s hitnom autorizacijom vakcine što se čak niti u vrlo velikim i ozbiljnim kliničkim istraživanjima ne mogu znati njihovi potencijalni dugoročni učinci ako se istraživanje skrati na godinu-dvije. Može se znati da su „brze vakcine“ relativno sigurne i dovoljno učinkovite u kratkom razdoblju, ali će ostati nepoznato da li mogu imati neželjene nuspojave nakon, recimo, godinu ili dvije te koliko teške mogu biti dugoročne posljedice. Upravo zbog toga klinička istraživanja uobičajeno traju pet, pa i više godina.
Prema neslužbenim informacijama vakcina AstraZenece bila je jedan od favorita i za europsku združenu inicijativu dobave buduće vakcine, kojoj se priključila i Hrvatska.
Potez AstraZenece je zapravo poruka kako im je stalo do etičkih standarda iako su izgubili ogromnu vrijednost na cijeni dionice.
Ponuda dnevnog štiva:
The New York Times: Kako su se farmaceutske kompanije zaklele na sigurnost cjepiva