Približavamo se presađivanju svinjskih organa u ljude, izjavila je na nedavno održanom TED talku u Vancouveru Luhan Yang, znanstvena direktorica američke biotehnološke kompanije eGenesis.
- Nastojimo stvoriti svijet u kojem neće biti nestašice organa za transplantaciju. Konačno imamo alat za rješavanje problema kakav dosad nismo imali, a to je tehnologija CRISPR Cas 9 - dodala je Luhan Yang. Ova mlada znanstvenica jedna je od pionirki u korištenju nove i revolucionarne tehnologije CRISPR-Cas9, koja omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena. Koristeći metodu CRISPR, Luhan Yang je kao postdoktorandica na Harvardu 2014. godine iz jajašca žene s nasljednim oblikom raka jajnika eliminirala gen povezan s tom malignom bolešću.
Sada s kolegama u kompaniji eGenesis pokušava primijeniti tehnologiju CRISPR u transplantaciji svinjskih organa ljudima. Zbog sličnosti i kompatibilnosti njihovih organa s ljudskima, svinje se već dugo smatraju pogodnim davateljima za ksenotransplantaciju. - No, uvijek su dva glavna problema. Kad ljudsko tijelo prepozna transplantirani organ kao strani, ono ga odbacuje. Osim toga, genom svinje sadrži endogeni retrovirus, PERV, koji se može prenijeti na ljude i izazvati smrtonosnu epidemiju sličnu HIV-u - naglasila je Luhan Yang. Njezin je tim prošle godine primjenom tehnologije CRISPR uspio eleminirati PERV iz svinjskog genoma. Znanstvenici su zatim uzgojili prve genetski modificirane praščiće koji ne sadrže PERV. - U idućih desetak godina mogli bismo ljudima transplantirati prve svinjske organe - smatra Luhan Yang.
Povijest ksenotransplantacije
Ksenotransplantacija, presađivanje životinjskih tkiva i organa ljudima, već je dugo predmet interesa znanstvenika i liječnika. Počeci sežu u 1682. godinu, kada je nizozemski kirurg Job Janszoon van Meekeren lubanju ruskog vojnika nadogradio komadom pseće kosti. Užasnuti crkveni velikodostojnici zapovjedili su uklanjanje umetka, ali on je predobro zacijelio da bi ga se moglo ukloniti.
Irski kirurg Samuel Bigger je tijekom boravka u zatočeništvu među beduinima 1835. godine slijepoj gazeli presadio rožnicu ranjenog jelena. Desetak dana nakon operacije kod gazele su zapaženi prvi znakovi vraćanja vida. Nakon puštanja iz beduinskog zatočeništva Bigger je u Dublinu nastavio eksperimente na zečevima, a zatim je jednom pointeru presadio rožnicu vuka. Svoje uspjehe opisao je 1837. godine u časopisu Dublin Journal of Medical Scientists, zaključivši da bi u slučaju presađivanja ljudima najbolje odgovarala svinjska rožnica.
Čimpanze s pokrivenim genitalijama
Charles-Édouard Brown-Séquard, fiziolog i neurolog s Mauricijusa, na sastanku francuskog biološkog društva u Parizu 1889. godine izvijestio je o korištenju ekstrakta zamorčevih i psećih testisa kako bi obnovio vlastitu izgubljenu muškost. Tada 72-godišnji Brown-Séquard nije naišao na odobravanje među svojim kolegama. Slični zahvati s pomoću kojih se vraćala ili pojačavala muškost nisu bili strani ni u prvoj polovici 20. stoljeća. Tako je ruski emigrant, kirurg Serge Voronoff, 1920. godine transplantirao majmunske testise u čovjeka. Iako su njegove operacije u konačnici bile neuspješne jer bi tijelo odbacilo majmunsko tkivo, Voronoff je uživao veliku popularnost u Francuskoj. Primjerice, u Parizu su se prodavale pepeljare na kojima su bile nacrtane čimpanze koje rukama pokrivaju genitalije i govore: “Ne, Voronoff, ti ne želiš mene”.
Djevojčica sa srcem babuna
Početkom 20. stoljeća francuski kirurg Mathieu Jaboulay pokušao je pacijentu s kroničnim zatajenjem bubrega presaditi svinjski bubreg, ali je operacija bila neuspješna zbog odbacivanja organa. Ništa manje uspješni nisu bili ni pokušaji ksenotransplantacije 1960-ih godina, a 1984. godine veliku pozornost privukao je slučaj Baby Fee. Toj netom rođenoj djevojčici u Medicinskom centru u Loma Lindi u Kaliforniji presađeno je babunovo srce, ali je nakon tri tjedna otkazalo. Žena kojoj je 1992. godine u Los Angelesu presađena svinjska jetra živjela je 34 sata, a indijski liječnik, koji je 1996. godine pacijentu transplantirao svinjsko srce, uhićen je i optužen za ubojstvo.
Astrid, svinja s ljudskim genima
Kako bi se spriječilo odbijanje životinjskih organa, koje ljudski imunološki sustav prepoznaje kao “uljeze”, znanstvenici su prije 25 godina došli na ideju ubacivanja ljudskih gena u svinje. Prva svinja s ljudskim genima zvala se Astrid, a došla je na svijet još 1992. godine na jednoj farmi u Cambridgeshireu, vlasništvu biotehnološke kompanije Imutran. Ta je kompanija proizvela nekoliko desetaka genetski modificiranih svinja i najavila prve kliničke pokuse presađivanja svinjskog srca ljudima. No, pod pritiskom pokreta za zaštitu životinja, Imutran je zatvorio svoj istraživački centar u Velikoj Britaniji.
Svinjsko srce kuca u babunu
U SAD-u je lider u proizvodnji genetski modificiranih svinja kompanija Revivicor u Virginiji.
- Dodajemo ljudske gene svinjama kako bismo mogli imati organe koji potiskuju imunološki odgovor čovjekova organizma umjesto da pacijentu dajemo goleme količine imunosupresiva - pojasnio je David Ayares iz Revivicora. No, Revivicor je podružnica kompanije United Therapeutics Corporation iz Marylanda koja se intenzivno bavi ksenotransplantacijama. Znanstvenici iz United Therapeutics Corporationa jednom su babunu presadili svinjsko srce i on je tako živio 945 dana. Drugi je babun, pak, dobio svinjsku jetru koja mu je trajala 135 dana. Svinje čiji su organi transplantirani genetski su modificirane tako što im je umetnuto pet ljudskih gena. Prošle je godine tim na Sveučilištu Emory u Atlanti objavio je da se bubreg genetski modificirane svinje održao u rezus makaki majmunu više od 400 dana prije negoli je odbačen.