Ako se ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu nastavi ovim tempom, temperature će na većem dijelu Zemlje do 2047. preći sve zabilježene rekorde, objavili su znanstvenici sa Havajskog sveučilišta u Maoi. Njihov izračun prosječnih temperatura do spomenute godine pokazao da će najhladnije godine biti toplije od najtoplijih godina zabilježenih od 1860 do 2005.
Znanstveni članak tima koji je predvodio Camilo Mora objavljen je u časopisu Nature. Veliki skok temperatura prvo će nastupiti u tropima, predviđaju znanstvenici, i to će za tamošnja društva biti nepodnošljiv stres. Stradat će izvori hrane, ponajviše ribe oko koraljnih grebena, i najveće svjetske šume. “Probajte se sjetiti najvrućeg, najtraumatičnijieg dana koji ste proživjeli” rekao je dr. Mora “E, to će vrlo skoro postati norma.”
Znanstvenici se u članku, naravno, ograđuju na više mjesta. Njihovo istraživanje temelji se na klimatskim modelima, velikim kompjutorskim programima koji pokušavaju oponašati fiziku klimatskih sustava i predvijdeti njihove buduće reakcije na stakelničke plinove.
Takvi modeli su najbolji alat koji znanstvenici trenutno imaju ali nitko ne može biti siguran koliko su točni. Oni pokazuju da bi smanjenje stakleničkih plinova moglo uvelike ublažiti drastičan razvoj događaja koji predviđaju znanstvenici i kupiti dragocjeno vrijeme za adaptaciju ljudi i prirode na zatopljenje te za razvoj tehnologija koje bi pomogle u daljnjem smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu.
“Ako se sadašnja emisija ugljičnog dioksida nesmetano nastavi, prisilit ćemo ekosustave na život u klimatskim uvjetima koje nisu osjetili milijunima godinam” rekao je Ken Caldeira, klimatolog istraživač sa Stanfordova Carnegie Instituta koji nije sudjelovao u Morinom istraživanju.
Rad dr. More je rijetkost, jer je dospio u prestižni znanstveni časopis i u velike medije iako on nije klimatolog. Mora je specijalist za obradu velikih baza podataka u kontekstu promjena u okolišu. Angažirao je jednu klasu studenata da analiziraju predviđanja koja je izbacilo 39 najnaprednijih svjetskih klimatskih modela. Rezultati tih modela su javno dostupni kod 21 istraživačkog centra u 12 država i uglavnom ih financiraju te države.
O tim je rezultatima objavljeno na tisuće znanstvenih članaka ali studenti su pronašli područje koje je svima promicalo. Rezultati se obično objavljuju kao prosječne temperaturne promjene na cijeloj planeti. Ali to ne pokazuje kolike bi mogle biti temperaturne promjene na odrešenim mjestima u usporedbi s povijesnim normama.
Dr. Mora i studenti podijelili su Zemlju na kvadrate od kojih je svaki obuhvaćao 1000 četvornih kilometara. Uspoređujući rezultate 39 klimatskih modela za svaki kvadrat, za svaku su zonu izračunali datum koji su nazvali “klimatski početak,” to je datum nakon kojega će svaka godina za koju se radi prognoza biti toplija od najtoplije dosad zabilježene godine.
Tako su dobili da će 2047. ako se emisija stakleničkih plinova ne smanji, pola Zemljine površine biti puno vruće nego što sada možemo zamisliti i izračunali koliko se taj razvoj događaja može odgoditi.
Tako će, primjerice, u New Yorku vruće godine početi 2047. s mogućim odstupanjem od pet godina, a smanjenjem zagađenja mogu ih odgoditi do 2072. U Pekingu, vruća klima počet će 2046. a ako smanje zagađenje onda 2078. U Moskvi počinje 2063. ako smanje zagađenje onda 2092, a Washington može birati između 2047. i 2071.
Tropi koje znastvenici najviše spominju, poseban slučaj. U Meksiku vruće godine počinju već 2031. u Jakarti i Lagosu 2029 a u Bogoti 2023. Većina dosadašnjih teorija predviđala je da će najveće klimatske promjene biti na Zemljinim polovima jer se tamo to već bilježi, ali dr. Mora kaže da će najgore biti u tropima.
Posebno će stradati flora i životinje, jer u tropima razlike u temperaturama na razlitim nadmorskim visinama nisu toliko velike i organizmi nisu pripremljeni za adaptaciju na velike skokove. Ljudi u tropskim zemljama su većinom siromašni, ovisni o poljoprivredi i zagrijavanje atmosfere za njih bi moglo biti zaista izuzetno opasno upozorava dr. Mora.