Zvjezdarnica Vera Rubin (VRO) danas će na konferenciji za novinare "First Look" (Prvi pogled) u Washingtonu objaviti prve slike kozmičkih fenomena snimljene u dosad neviđenim razmjerima. Slike su snimljene pomoću najveće digitalne kamere ikad napravljene, koja je uz teleskop Simonyi i softverski sustav jedna od tri glavne komponente zvjezdarnice. Zajedno s vodećim svjetskim medijima, Jutarnji list dobio je ekskluzivno pravo objaviti dvije fotografije i najavni video 11 sati ranije prije konferencije u Washingtonu na kojoj će govoriti i dr. Željko Ivezić, direktor gradnje Zvjezdarnice Vera Rubin.
- Odabrali smo dvije slike, dva različita primjera koja demonstriraju kako kamera i teleskop mogu brzo snimati te da bismo pokazali kako mogu snimati ogromno vidno polje. Prva slika prikazuje maglice Trifid i Lagoon koje su od nas udaljene nekoliko tisuća svjetlosnih godina. To su ogromni oblaci plina i prašine među zvijezdama koji se polako skupljaju i kad dođe do dovoljno visoke gustoće, rađaju se nove zvijezde u tim oblacima. I na slici se vidi jedan skup novih zvijezda koje su se relativno nedavno stvorile. Druga slika prikazuje pogled na galaktički skup u zviježđu Djevice: svijetle zvijezde u našoj galaksiji sjaje u prvom planu, a mnoge udaljene galaksije su u pozadini - pojasnio nam je Željko Ivezić, profesor astrofizike na Sveučilištu Washington u Seattleu.
Zvjezdarnica Vera Rubin nalazi se u Čileu, na lokaciji Cerro Pachón, na 2700 metara nadmorske visine, gdje suhi zrak i tamno nebo omogućavaju najbolje uvjete za promatranje. Osmišljena je početkom 2000-ih pod imenom Large Synoptic Survey Telescope, a njezina je gradnja, zbog osiguravanja financijskih sredstava i nekoliko godina dizajnerske faze konstrukcije, počela tek 2014. Početkom 2020. zvjezdarnica je dobila novo ime u čast Vere Rubin (1928. - 2016.), jedne od najpoznatijih svjetskih astrofizičarki, čiji su precizni proračuni gibanja zvijezda oko središta galaksija s kraja 1960-ih i početka 1970-ih pokazali da osim vidljive tvari u svemiru mora postojati i tzv. tamna tvar. Jedan od znanstvenih ciljeva VRO-a je precizno mjerenje svojstava tamne tvari i tamne energije koje čine čak 95 posto mase svemira. Ostali znanstveni ciljevi zvjezdarnice su: mjerenje strukture Mliječnog puta, pronalaženje asteroida i kometa u Sunčevu sustavu te potraga za kozmičkim eksplozijama.
Gradnja VRO-a stajala je oko 800 milijuna dolara, dok će tijekom 10 godina njezina rada biti utrošeno još 800 milijuna dolara. - Ovo je na neki način kruna moje karijere jer sam od 2004. godine uključen u projekt na kojem sam najprije bio znanstveni direktor, a posljednje četiri godine i direktor gradnje. Dosad smo gradili, a sada ćemo koristiti taj alat, tu novu zvjezdarnicu za promatranje neba - kaže Ivezić.
U nešto više od 10 sati probnih promatranja Zvjezdarnica Rubin već je snimila milijune galaksija i zvijezda te tisuće asteroida.
- Ove su slike tek mali nagovještaj onoga što slijedi: kasnije ove godine Rubin počinje svoju misiju Legacy Survey of Space and Time (LSST). To će u principu biti digitalni film neba u boji. Ako biste odlučili pogledati svojim očima cijeli Rubinov film neba, za to bi vam trebalo punih 11 mjeseci, i to bez spavanja. U tom filmu bit će jako puno informacija i moći ćemo proučavati ono što danas ne možemo kao što je primjerice potraga za tamnom energijom i testiranje Einsteinove teorije gravitacije - pojasnio je Željko Ivezić.
Srce Zvjezdarnice Rubin je inovativni 8,4-metarski teleskop Simonyi (nazvan po Charlesu Simonyiju, voditelju tima koji je razvio Microsoft Office alate te koji je 2008. godine projektu donirao 20 milijuna dolara) s najvećom digitalnom kamerom na svijetu s 3200 megapiksela i sofisticiranim softverom za obradu podataka od oko 100 petabajta. Nakon 10 godina rada Zvjezdarnice Rubin znanstvenici će raspolagati najvećim astronomskim katalogom u povijesti. Taj će katalog za 10 godina imati oko 40 milijardi objekata.
Prvi put ćemo imati više astronomskih objekata u katalogu nego što ima živih ljudi na zemlji. Trenutačno svi astronomski katalozi zajedno su više od 10 puta manji. Stoga VRO otvara novo poglavlje u astronomiji - rekao je Željko Ivezić.
Osim njega na Zvjezdarnici Rubin blisko surađuju hrvatski astrofizičari Mario Jurić i Neven Čaplar sa Sveučilišta Washington te znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković i sveučilišta u Zagrebu i Rijeci. Nadalje, važno je naglasiti da su u rješavanju jednog od tehničkih problema, nestabilnosti sustava za hlađenje elektroničkih komponenti u kameri, sudjelovali prof. Vlado Soldo i njegovi suradnici s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Konferencija "First Look" u Washingtonu moći će se uživo pratiti na oko 300 mjesta u svijetu, uključujući i nekoliko u Hrvatskoj. Tako je u Zagrebu na Institutu Ruđer Bošković organiziran "First Look Party", koji će od 16 do 19 sati okupiti srednjoškolce, znanstvenike i zaljubljenike u astronomiju. Sličan događaj u riječkoj Gradskoj vijećnici organiziraju Fakultet za fiziku Sveučilišta u Rijeci i Astronomsko akademsko društvo Rijeka. Nadalje, u Tehničkom muzeju u Zagrebu u 17 sati organizirano je praćenje konferencije za građanstvo što će komentirati Ante Radonić, poznati popularizator astronomije i svemirskih letova.
Komentari
0