EKSTREMNO VRIJEME

EPSKO GLOBALNO ZAGRIJAVANJE Nema sumnje, živimo u najtoplijem desetljeću u posljednjih 11.300 godina

Predviđa se da će na Zemlji 2100. temperatura biti ista kao i prije početka posljednjeg ledenog doba. Pitanje je može li se čovjek prilagoditi takvim naglim promjenama

Usred smo epskog globalnog zagrijavanja , tvrdi se u najnovijoj studiji o klimatskim promjenama sveučilišta Oregon i Harvard čije je prilično šokantno otkriće, uz ostalo, to da smo posljednje desetljeće proživjeli na najvišim temperaturama u posljednjih 11 tisuća i 300 godina. Toliko unatrag, naime, seže znanje o globalnim temperaturama, ističe voditelj nove studije, američki znanstvenik, klimatolog Shaun Marcott. Na Zemlji bi, dodaje on, trebalo biti jako hladno. No nije.

Prema nalazima znanstvenika, globalno je zagrijavanje dovelo do toga da je u samo stotinu godina planet doživio jedno od najhladnijih i jedno od najtoplijih desetljeća od posljednjeg ledenog doba. Krivac za sve je čovjek jer je njegovim djelovanjem došlo do porasta temperatura. One su, naime, gledajući parametre poput udaljenosti od Sunca i nagiba, i dalje trebale padati, no događa se upravo suprotno. Planet se zagrijava. Kako objašnjava Marcott, uzorak zagrijavanja i hlađenja na Zemlji poremetio se zbog djelovanja čovjeka. Temperatura na Zemlji padala je posljednjih 4000 godina i taj se trend još trebao nastaviti, no došlo je naglog prekida tog pada u moderno doba.

- Do 2100. na Zemlji će biti toplije nego ikad prije, a ako se nastave tehnološke emisije kao i dosad, predviđa se da će temperature na Zemlji biti više nego ikada prije, izjavio je Marcott. Zasad je, pak, istaknula je Candice Major iz Nacionalne zaklade za znanost, raspon temperatura isti kao i u proteklih 11.000 godina, no promjena je mnogo brža.

Zemlja je bila jako hladna na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Između 1900. do 1909. temperature su bile niže nego 95 posto vremena u posljednjih 11.300 godina. Stotinu godina kasnije, od 2000. do 2009., temperature su bile više nego 75 posto vremena u tih 11.000 godina. - Da nije bilo industrijske revolucije, Zemlja bi sada bila mnogo hladnija, a temperature bi se samo spuštale, izjavio je Marcott.

Kako se uopće zna kakve su bile temperature na Zemlji prije toliko godina? Istraživači su proučavali 73 sedimenta i uzorke polarnog leda iz cijelog svijeta. - Tvari pronađene u fosilima dobar su indikator historijskih temperatura na Zemlji - izjavio je Marcott. Cilj studije bio je provjeriti argumente protiv teorija o globalnom zatopljenju, s tim da se komparacije odnose na razdoblje u proteklih 1500 do 2000 godina. Prema kritičarima teorije, istraživači nisu uzeli u obzir mogućnost da se isti temperaturni trend javljao i ranije i da je to prirodno, a ne rezultat stakleničkih plinova.

No znanstvenici koji su proveli posljednju studiju proučavali su posljednji holocen - razdoblje između dva ledena doba. Počelo je prije oko 11.500 godina i još traje. To je također vrijeme ljudskog napretka i početak civilzacije. - Dogodile su se dobre stvari, kao što znamo, no istodobno je počela i emisija štetnih plinova. Glavni krivac za zagrijavanje je ugljični dioksid, čije su razine skočile u posljednjih stotinu godina. Prije toga su njegove količine samo jako sporo rasle - izjavio je Marcott. Njegova strahovanja odnose se i na čovjeka, odnosno na njegovu sposobnost da se prilagodi tako naglim promjenama. - Posljednji put na Zemlji je bilo tako toplo kao što se predviđa za 2100. prije 130.000 godina, nakon čega je počelo ledeno doba. To je predavno da bismo o tom vremenu imali pouzdane podatke - rekao je, ne želeći špekulirati o tome kako će svijet izgledati ako se globalno zagrijavanje nastavi.

- Nadam se da ćemo se izvući iz zagrijavanja - rekao je autor studije objavljene u časopisu Science.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. srpanj 2022 12:17