Newyorška akademija znanosti objavila je u utorak da utemeljuje Soljačićevu nagradu za nadarenu hrvatsku djecu (Soljacic Prize for Gifted Croatian Children) kako bi poticala učenike i studente u Hrvatskoj zainteresirane za znanost.
Ta je nagrada ustanovljena zahvaljujući sredstvima koje je Marin Soljačić, profesor na Massachusetts Institute Technology (MIT) u Bostonu, dobio kao jedan od prva tri dobitnika “Blavatnik Awards for Young Scientists”, novog američkog priznanja koje se dodjeljuje za najbolje znanstvenike mlađe od 42 godine.
Podsjetimo, fizičar Marin Soljačić (40) izabran je za laureata u konkurenciji 322 znanstvenika sa 164 američka sveučilišta, a nagradu je dobio zajedno s neurobiologinjom Rachel Wilson i kemičarom Adamom Cohenom. Hrvatskom znanstveniku pripalo je i 250.000 dolara Blavatnikove nagrade, no on je novac odlučio donirati da bi pomagao talentiranim hrvatskim učenicima i studentima.
Trendovi u Americi
- Jako vjerujem da je bitno poticati mlade znanstvenike u svim stadijima karijere, pa je ova nagrada nešto što sam već dugo želio napraviti. Sada imam i neka novčana sredstva da to omogućim - rekao nam je Soljačić objašnjavajući svoju motivaciju da utemelji nagradu koja nosi njegovo ime.
- Druga motivacija je što sam već dugo jako impresioniran posebnim oblikom filantropije, koji je jako raširen primjerice u SAD-u i Izraelu, a u Hrvatskoj ni blizu toliko. Riječ je o tome da se nagrade, stipendije, zgrade i slično zovu prema čovjeku ili obitelji koja je dala novac za to. Dobar primjer je Nobelova nagrada, ali i većina nagrada koje sam ja dosad dobio: Blavatnik, Pappalardo, Orloff... - objasnio je Soljačić i dodao da taj oblik dobrotvornosti ima velike prednosti.
Pitanje časti i prestiža
- S jedne strane, to je transparentnost: onaj tko je dao novac točno zna za što i kako se trošio, i vidi eksplicitno rezultat i učinak svog novca. Drugo, među bogatijim građenima u nekom trenutku postane pitanje časti i ‘prestiža’ tko je dao novac i za što: pročitao sam da se u SAD-u na taj način godišnje obrne oko jedan posto BDP-a - rekao je Soljačić.
Potiče filantropiju
- Stoga sam htio dati novac za tu nagradu baš na ovaj način, s ciljem da potaknem raspravu u hrvatskom društvu o tom načinu filantropije. U Hrvatskoj je sve više i više obitelji i pojedinaca koji imaju sredstava da mogu sudjelovati u takvom obliku filantropije - zaključio je Soljačić, u medijima poznat i kao “novi Tesla” zbog njegova otkrića WiTricityja, koncepta bežičnog prijenosa energije na sobnoj udaljenosti. WiTricity je već našao primjenu na tržištu u bežičnom punjaču za iPhone 5.
Brojna priznanja
Marin Soljačić jedan je od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika mlađe generacije. Rođen u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
Marin Soljačić diplomirao je 1996. godine fiziku i elektrotehniku na MIT-u u Bostonu, jednom od najboljih svjetskih sveučilišta u prirodnim i tehničkim znanostima koje je dalo više od 60 nobelovaca.
Doktorirao je 2000. godine na Princetonu, a zatim se vratio na MIT gdje je 2011. godine postao jedan od najmlađih redovnih profesora.
U SAD-u je već nagrađen priznanjima poput “Adolph Lomb Medal”, američke udruge za optiku, TR35, koji časopis Technology Review dodjeljuje najboljim mladim inovatorima na svijetu, i “stipendije za genije” američke zaklade MacArthur.
Novac za globalne izazove
U knjizi “Abundance; The Future IS Better Than You Think”, američki novinar Steven Kotler zaključio je kako je visokotehnološka revolucija kreirala novi soj bogatih tehnofilantropa koji svoje bogatstvo koriste da bi rješavali globalne izazove. Najpoznatiji takav filantrop je Bill Gates, čija je zaklada među, ostalim fokusirana na iskorjenjivanje malarije. Pierre Omidayar, utemeljitelj e-Baya, i njegova žena Pam putem svoje zaklade uvode struju u zemljama Trećeg svijeta.