Po prvi puta NASA-in rover Curiosity poslao je fotografije površine Marsa koje izgledaju točno onako kako bismo je mi svojim očima vidjeli da se jednog popodneva zateknemo na crvenom planetu. Fotografija je snimljena roverovim novoaktiviranim MastCams kamerama, a znanstvenici su snimljen pejsaž usporedili s pustinjom Mojave u južnoj Kaliforniji.
Ovaj panoramski mozaik zapravo se sastoji od 130 različitih snimaka. Tlo boje hrđe išarano kamenčićima proteže se s jedne strane do zida kratera u kojeg je Curiosty sletio, a s druge do planine Sharp. Planina se nalazi usred tog prostranog starog kratera.
Znanstvenici vjeruju da slojevi kamena na Mount Sharpu sadrže brojne podatke o Marsovoj geološkoj prošlosti, zbog čega su baš na tu planinu uputili letjelicu vrijednu 2,5 milijardi dolara preko udaljenosti od 566 milijuna kilometra.
Curiostyjeva glavna misija je potražiti dokaze o postojanju mikrobiološkog života na Marsu, tj. tragove osnovnih 'sastojaka' koji bi to omogućili, bilo danas bilo u prošlosti planeta. Projekt 'Curiosity' NASA-ina je prva astrobiološka misija nakon programa Viking 1970-ih, a sam rover je prvi u potpunosti opremljen mobilni geokemijski laboratorij koji je ikad poslan na neki udaljeni planet.
O izuzetnoj važnosti njegove misije govori i činjenica da mu prvo slijedi nekoliko tjedana detaljnih provjera sustava i opreme, prije nego što započne istraživanja zbog kojih je poslan na crveni planet. Kad se 'probudi' u petak, svoj četvrti dan na Marsu, Curiosity čeka 'upgrade' glavnog softwarea za obavljanje svojih zadaća na površini. Trajat će četiri dana, a za to će vrijeme sve njegove druge aktivnosti biti stavljene na čekanje.
Osim brojnih fotografija površine Marsa koje je Curosity dosad uputio na Zemlju putem dva NASA-ina satelita koja kruže u Marsovoj orbiti, objavljen je i prvi 'autoportret' letjelice, snimljen Navcam kamerama za 3D snimanje. Na Curiosityju se vide kamenčići koje je podigao mlaz pri slijetanju, no ne predstavljaju nikakvu opasnost za njegove uređaje. Osim toga, pri slijetanju se stvorila i udubina duboka pola metra kroz koju se nazire tlo ispod površinskog sloja prašine i kamenja na Marsu.
Prvi 'autopotret' Curiosityja