Nakon uspješnih predavanja u Splitu i Rijeci, jučer je na Fakultet za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu stigao profesor Tomotaka Takahashi, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke Robo Garage i znanstveni suradnik na Sveučilištu u Tokiju. Prije samog predavanja novinari Jutarnjeg lista s njim su razgovarali o budućnosti robotike u svijetu. Što sve možemo očekivati od te industrije u bliskoj budućnosti, kako bismo mogli integrirati postojeću tehnologiju s novim inovacijama te ljudima omogućiti još bolju komunikaciju s pametnim uređajima.
Poput igračke
Upravo to, smatra Takahashi, svrha je Robohona, hibrida pametnog telefona i robota, tj. spoj pametnog uređaja s malenim robotom uz pomoć kojeg se može komunicirati s pametnim uređajima u kućanstvu. Baš kako danas koristimo pametne telefone, poput iPhonea, profesor smatra da ćemo uskoro uređajima upravljati glasom umjesto dodirom.
- Industrija pametnih uređaja, poput telefona, televizora i tableta, dosegnula je vrhunac. Idealan primjer toga su Google Glass ili Apple Smartwatch koji se nisu uspjeli plasirati na tržište jer želimo nešto novo. To su već istrošene ideje, a kako bismo održali trend rasta industrije, moramo izmisliti nešto novo, nešto što će korisnike zainteresirati više od postojeće tehnologije - tvrdi Takahashi. Robohon je maleni robot veličine 19,5 centimetara i težine 390 grama. Uz telefoniranje, njime se može projicirati videosadržaj na platno ili zid, može mu se diktirati tekst i upravljati njime glasovnim komandama.
Isto tako, Robohon ima mogućnost fotografiranja, pisanja e-maila, unošenja podataka u kalendar i samostalnog hodanja na kratkim udaljenostima. Stane u džep jakne tako da mu se sklope noge, a ostatak uređaja viri poput igračke.
Tomotaka Takahashi gostujući je profesor na Sveučilištu za elektrokomunikacije u Osaki. Samostalno istražuje, razvija, dizajnira i proizvodi humanoidne robote. Dobitnik je mnogih nagrada, među njima “Najzanimljiviji izum 2004. godine” koju dodjeljuje magazin Time, a magazin Popular Science uvrstio ga je među 33 osobe koje će promijeniti budućnost. Prvoga robota napravio je sa šest godina, a njegov Kirobo prije dvije je godine postao prvi komunikacijski robot u svemiru.
Dio japanske kulture
- Roboti su dio japanske kulture, njima smo izloženi još kao djeca. Kod nas su animacija, stripovi, videoigrice i manga dio svakodnevnog života i zato se poslije, kad odrastemo, vrlo teško rastanemo od robota. Dakle, nemamo robotiku kao predmet u školi jer se time ionako bavimo iz znatiželje. Nije nam potrebno uvrstiti to kao predmet u škole, ali bi sigurno bilo zanimljivo i to pokušati - tvrdi Takahashi.
‘Ukinuli ste robotiku u školi?’
Takahashija je iznenadila činjenica da se u hrvatskoj donedavno u osnovnim školama predavala robotika kao izborni predmet, no da je to u međuvremenu ukinuto, odnosno zamijenjeno drugim sadržajem.
- Stvarno? Vrlo zanimljivo... Ja sam, recimo, na prvom robotu počeo raditi zato što sam oduvijek bio fasciniran njima. Ne mogu odlučiti jeste li donijeli dobru ili lošu odluku, ali sigurno je da se, ako im se robotika odmalena predstavlja, posebno u sklopu nastave, poslije više djece za nju zainteresira - zaključio je Takahashi.