Dok se u Hrvatskoj vodi žestoka rasprava trebaju li djeca u školi slušati o kondomu, poznati britanski popularno-znanstveni časopis New Scientist u posljednjem se broju bavi “novom erom” najpoznatijeg i najčešće korištenog sredstva protiv začeća i spolno prenosivih bolesti.
Povod tome jesu klinički pokusi u SAD-u s tzv. origami kondomima, novom vrstom prezervativa što ga je razvio dizajner Danny Resnic iz Los Angelesa.
Origami kondom, na bazi biokompatibilnog silikona koji ne izaziva alergiju, bolje se rasteže i čvršći je od postojećeg prezervativa od lateksa. Resnic tvrdi da dodavanjem “teksture i brazda” u kondom, seks s tom zaštitom može biti bolji nego bez njega.
Kompanija Strata
- Origami kondom je zapravo kombinacija seksualne igračke i kontracepcijskog sredstva - kaže Resnic. On je zajedno sa svojim poslovnim partnerom Rayom Chavezom utemeljio kompaniju Strata koja razvija nekoliko vrsta kondoma, uključujući i one namijenjene ženama te gay populaciji.
Iako je nastarija ilustracija kondoma stara više od 3000 godina i potječe iz starog Egipta, prvi ga je u medicinskoj literaturi u 16. stoljeću opisao Gabriele Falloppio, talijanski anatom po kome su nazvane Fallopijeve tube, odnosno jajovodi.
U posthumno objavljenom članku 1564. godine, Falloppio je tvrdio da je izumio “platneni oblog” koji može spriječiti širenje sifilisa, a koji je testirao na 1100 muškaraca. Navodno je i Giacomo Casanova (1725. - 1798.), jedan od najpoznatijih zavodnika u povijesti, ponekad rabio kondom koji je nazivao “engleskim kaputom za jahanje”, ali ga nije volio.
Kondome od platna tijekom vremena zamijenili su oni izrađeni od životinjskih crijeva, najčešće janjećih, koji su zbog svoje elastičnosti dobro prianjali.
Kada je 1844. godine američki kemičar Charles Goodyear patentirao vulkanizaciju gume, počela je proizvodnja gumenih kondoma.
Promjene u 80-ima
Izum tekućeg lateksa tridesetih godina 20. stoljeća omogućio je izradu tanjih i elastičnijih prezervativa, koje su saveznički vojni lideri tijekom Drugoga svjetskog rata masovno promovirali među svojim vojnicima, rabeći slogan “Navuci ga prije nego što ga metneš”.
Kada su se vojnici vratili kući, kondom je stekao popularnost i među brojnim civilima.
Šezdesetih godina kondom pada u sjenu antibaby pilule, novog kontracepcijskog sredstva koje je ženama donijelo toliko željenu slobodu da u seksu mogu uživati bez straha od trudnoće.
No, osamdesetih godina sve se promijenilo: pojava AIDS-a ponovno je u prvi plan izbacila kondome i mnogi su ih muškarci ponovno počeli koristiti kako bi se zaštitili od HIV-a. Statistike govore da je u svijetu 2005. godine bilo rabljeno 10 milijardi kondoma. Najveći proizvođač kondoma jest Malezija, zemlja s većinskim muslimanskim stanovništvom. Najveći potrošač prezervativa jest Japan jer čak 80 posto Japanaca koristi ovu vrstu zaštite.
Statistike, pak, govore da Hrvati u prosjeku koriste 2,61 kondom godišnje, u čemu su zdravstveno osvješteniji od Srba (1,41 kondom godišnje), ali zaostaju za Bugarima (3,07 kondoma godišnje). New Scientist, pak, predviđa da će idućih godina uporaba rasti te će se 2015. godine koristiti 27 milijardi kondoma.
Nije smatran seksi
Iako funkcionalan i jeftin, kondom od lateksa nikad nije smatran “seksi”. Pokušalo se s nekoliko radikalnih alternativa pa je tako 1993. godine na tržište lansiran ženski kondom ili femidom, poliuretanska opna koja u potpunosti oblaže unutrašnjost vagine štiteći ženu od seksualno prenosivih bolesti i neželjene trudnoće. No, femidom nikada nije stekao široku popularnost.
Njemački poduzetnik Jan Vinzenz Krause, pak, 2006. godine izumio je kondom u spreju. Princip je jednostavan: pomoću pumpice penis u erekciji prekriva se tekućim lateksom koji bolje “stoji” i ne postoji opasnost da sklizne. Nažalost, ideja kondoma u spreju propala je već tijekom kliničkog pokusa jer nijedan od dragovoljaca nije u raspršivač želio staviti nijedan drugi organ osim prsta.
Danny Resnic, pak, godinama je razmišljao kako zamijeniti postojeći kondom nekim materijalom koji bi bolje prijanjao, a pritom bio čvršći od lateksa. Priznaje da je njegov motiv za to osobne prirode: naime, 1994. godine Resnic je spoznao da je HIV pozitivan, što je bila posljedica puknuća kondoma tijekom spolnog odnosa.
Došao je do zaključka da bi lateks trebalo zamijeniti biokompatibilnim silikonom koji je fleksibilniji od lateksa, a istodobno bolje blokira viruse i bakterije.
Klinički pokus
Za klinički pokus testiranja svojih origami kondoma Resnic je dobio sredstva američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), a u tijeku su tri različite studije.
U jednoj se testira muški kondom, u drugoj ženski, a u trećoj specijalni prezervativ namijenjen isključivo za analni seks. Iz sigurnosnih razloga, u ovoj fazi ispitanici nemaju partnere nego koriste dildo. No, budu li rezultati pokusa pozitivno ocijenjeni, kreće klinički pokus u kojem će origami kondome tijekom spolnog odnosa iskušati heteroseksualni i homoseksualni partneri.
- Naš je fokus na zadovoljstvu: želimo kondome učiniti mnogo ugodnijima nego što su danas - kaže Resnic.
Vruća točka prijepora s Crkvom
Upotreba kondoma u eri AIDS-a, međutim, bila je i ostala vruća točka prijepora između Katoličke crkve i medicinske struke, što je vrhunac dosegnulo u proljeće 2009. godine, uoči prvog pastoralnog puta pape Benedikta XVI. u Afriku. Benedikt XVI. tada je izjavio da “epidemija AIDS-a jest tragedija koja se ne može prevladati davanjem prezervativa koji, dapače, umnažaju probleme”.
Papina izjava razbjesnila je brojne liječnike diljem svijeta, a jedan od najuglednijih medicinskih časopisa na svijetu, Lancet, optužio je Benedikta XVI. da “javno iskrivljava znanstvene činjenice kako bi promovirao katoličku doktrinu”.