NOVA STUDIJA

I svinje plaču, zar ne? Kad su sretne, mašu repićem i kratko rokću. Kad su tužne, suosjećaju

 Nikoleta Vukovic/Panthermedia/Profimedia
Znanstvenici su zabilježili 7400 zvukova koje proizvode u različitim situacijama, od trenutka kad se oprase do klaonice

Svinje su među glasnijim domaćim životinjama i češće proizvode širi raspon zvukova nego relativno šutljive koze, ovce i krave. Što se krije iza zvukova kojim se glasaju svinje, intrigantna je tema koja posljednjih godina zaokuplja znanstvenike. Nedavno je međunarodni tim istraživača iz Danske, Švicarske, Francuske, Njemačke, Norveške i Češke objavio studiju u časopisu Scientific Reports u kojoj su roktanje svinja preveli u emocije.

Kako bi razotkrili kodeks komunikacije među svinjama, znanstvenici iz pet istraživačkih laboratorija diljem Europe zabilježili su oko 7400 zvukova koje je proizvelo 411 svinja u različitim životnim situacijama, od trenutka kad se oprase do klaonice. Koristeći te snimke, prateći ponašanje svinja i otkucaje srca, međunarodni tim dizajnirao je kompjutorski algoritam za dekodiranje roktanja u pozitivne i negativne emocije.

- Ovom studijom pokazujemo da zvukovi životinja pružaju sjajan uvid u njihove emocije. Također, pokazujemo da se algoritam može koristiti za dekodiranje i razumijevanje emocija svinja, što je važan korak prema poboljšanju dobrobiti tih životinja - rekla je za portal Sveučilišta u Kopenhagenu prof. Elodie Briefer, jedna od voditeljica studije.

Što je studija pokazala o emocijama svinja?

Znanstvenici su koristili algoritam za razlikovanje svinjskih zvukova povezanih s pozitivnim emocijama od onih koji su povezani s negativnim emocijama. Različiti zvukovi predstavljali su emocije u cijelom spektru i odražavali su pozitivne situacije, kao što je dojenje, trčanje i ponovno okupljanje obitelji, do negativnih situacija u rasponu od tučnjave praščića, kastracije i čekanja u klaonici. Istraživači su otkrili da je u negativnim situacijama bilo puno više visokih tonova, a kratko je roktanje općenito bilo dobar znak svinjskog zadovoljstva. - Postoje jasne razlike u glasanju svinja kad gledamo pozitivne i negativne situacije. U pozitivnim situacijama zvukovi su puno kraći, uz manja kolebanja amplitude. Roktaji počinju visoko i postupno postaju sve niži - rekla je Elodie Briefer. Znanstvenici tvrde da je njihov algoritam ispravno klasificirao 92 posto zvukova kao pozitivne ili negativne emocije.

Zašto je važna studija objavljena u Scientific Reportsu?

Ta je studija rezultat projekta SoundWel koji financira Europska unija.

- Cilj je projekta SoundWel razumjeti emocije u vokalizacijama svinja i upotrijebiti to znanje za razvoj alata ili aplikacija koje bi farmeri mogli koristiti za tumačenje emocionalnog stanja svinja. Isplativ i jednostavan alat za dekodiranje svinjskog roktanja mogao bi biti dodana vrijednost na svakoj farmi - rekla je dr. Skinner.

Razumijevanje emocija svinja, ali i ostalih životinja, ima praktične i pravne posljedice. Zakoni o osjećajima životinja, poput onog koji je trenutačno u britanskom parlamentu, polaze od toga da su životinje sposobne misliti i osjećati te da vlade moraju uzeti u obzir njihovu dobrobit kad donose politiku koja bi mogla utjecati na njih. Europska unija postavila je neke od najviših svjetskih standarda u području dobrobiti životinja. Uglavnom se odnose na domaće životinje (na gospodarstvima, tijekom prijevoza i klanja), ali i na divlje životinje, životinje u laboratorijima i kućne ljubimce.

Koliko su svinje inteligentne?

- Svinje su društvene životinje koje se vole igrati, znaju rješavati probleme kakve im znanstvenici zadaju u istraživanjima, emocionalne su i imaju osobnost. Poznate su po svojoj druželjubivosti kao kućni ljubimci. Kad se govori o inteligenciji životinja, svinje se uvijek nađu među prvih 10 najinteligentnijih vrsta - rekla je dr. sc. Irena Petak, savjetnica za ponašanje životinja.

- Svinje su vrlo inteligentne životinje. Ako se nađu u novim okolnostima, brzo se nauče služiti mehaničkim napravama (hranilicama, pojilicama), otvarati vrata, uključiti svjetlo ili isključiti ventilacijske uređaje, grijače - dodala je Irena Petak. Istaknula je da su svinje posebno dobre u pamćenju gdje ima hrane i gdje je treba tražiti.

- U istraživanjima svinje su pokazale da pamte gdje je hrana te da znaju zavarati drugu svinju koju smatraju protivnikom. Ako se svinjama u labirint stavi više hrane na jedno mjesto, a na drugo manje hrane, svinje će zapamtiti gdje ima više hrane i uvijek će ići na to mjesto. Međutim, u sljedećem istraživanju znanstvenici su manjoj svinji pokazali gdje je hrana, a većoj nisu. U prvih nekoliko pokušaja manja je svinja krenula izravno prema hrani, a veća ju je slijedila, odgurnula i sve pojela. Ubrzo je manja svinja shvatila da treba odvesti veću svinju do mjesta gdje ima manje hrane, a onda brzo otići do mjesta s više hrane i pojesti je prije nego što dođe veća svinja - objasnila je dr. Petak.

image

Irena Petak

Boris Kovacev/Cropix

Što su pokazale dosadašnje studije o emocijama svinja?

Svinje pokazuju široki spektar emocija, i pozitivnih i negativnih.

- U istraživanjima se pokazalo da se svinje mogu bojati novih predmeta i da je taj strah moguće smanjiti davanjem odgovarajućih lijekova. Osim toga, provedena su testiranja u kojima su istraživali kako prasad reagira na različite situacije, primjerice, na držanje nekoliko sekundi, društvena izolacija, kontakt s nepoznatom prasadi i držanje u tamnom ili svijetlom prostoru. Mjerena su različita ponašanja, kao na primjer glasanje, agresija, pristupaju li svinje podražajima ili bježe od njih. Konačno, testirano je koliko se svinje boje ljudi. Zaključak znanstvenika je bio da strah nije jednako prisutan kod svih svinja, što ukazuje na njihovu osobnost. Dakle, smatra se da postoje najmanje tri faktora osobnosti svinja, a to su agresivnost, društvenost i istraživanje - objasnila je Irena Petak.

Što su pokazatelji dobrih i loših emocija kod svinja?

- Pokazatelj dobrog osjećaja kod svinja smatra se igra i mahanje repićem. Svinje koje se loše osjećaju češće obavljaju nuždu, drže uši prema natrag i rep prema dolje - rekla je Irena Petak.

U istraživanjima se pokazalo da se svinje vole igrati međusobno i raznim predmetima te da se tada osjećaju zadovoljno i sretno.

- Prasad se igra s mamom krmačom i drugim praščićima u leglu i time se učvršćuju emocionalne veze među njima. Društvena igra uključuje igru borbe, guranje i trčanje jednih praščića za drugima.

Nadalje, svinje se igraju predmetima, npr. grančicama i kamenčićima. Igra predmetom uključuje treskanje ili nošenje predmeta, kao što je lopta ili štap te bacanje slame. Lokomotorna igra uključuje mahanje, zabacivanje glavom, skakanje, dodirivanje predmeta nogom, okretanje i energično trčanje, bacanje po zemlji i skakutanje uokolo. Posebno, smatra se da se svinje dobro osjećaju kad rješavaju probleme kakve im znanstvenici zadaju u istraživanjima - istaknula je Irena Petak.

Poput ostalih životinja, i svinje mogu pokazivati osjećaje suosjećanja.

- Konačno, svinje mogu suosjećati s drugim svinjama. U istraživanjima se vidjelo ako jedna svinja prolazi neugodno ili pozitivno iskustvo, druga to prepoznaju po zvuku i mirisu te prema tome usklađuje svoje ponašanje - zaključila je Irena Petak.

TRI PRAŠČIĆA

Svinje u popularnoj kulturi

Svinje su omiljeni likovi u popularnoj kulturi. Primjerice, brojne su generacije odrastale uz basnu "Tri praščića" u kojoj su glavni junaci životinje koje govore. Prvo izdanje priče vodi podrijetlo iz 18. stoljeća, ali se vjeruje da je priča mnogo starija. Priča je zadržala svoju popularnost i postala jedna od najprepoznatljivijih bajki zahvaljujući crtanom filmu iz 1933. godine koji je napravio Walt Disney.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. lipanj 2022 01:19