'Mladi istraživači sve više teže neakademskih karijerama. Karijerni put znanstvenika i njegova dugotrajnost vrlo su izazovni. Stoga je ključno mladima osigurati dobre mentore ali i uvjete za osobni i obiteljski razvoj. Ključno je mlade zadržati u akademiji, ali im omogućiti i rad s gospodarstvom pa i privlačenje prihoda iz takvih suradnji', rekao je Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu i član Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, na današnjoj konferenciji održanoj pomoću platforme ZOOM.
Osim Đikića, na video konferenciji 'Mladi istraživači - privlačenje talenata, razvoj karijera i procjene doprinosa u znanosti i umjetnosti', su uz moderiranje rektorice Sveučilišta u Rijeci Snježane Prijić Samaržija i prorektora Saše Zelenike, sudjelovali su i Željko Ivezić s University of Washington, Aleksandra Kanjuo-Mrčela s Univerze v Ljubljani, Danica Kragić KTH iz Švedske, Igor Mezić s University of California Santa Barbara, Vedran Mimica Illinois Institute of Technology, Nenad Miščević sa Central European University, Dražen Prelec s MIT te Igor Žutić s University of Buffalo.
Podsjetimo, u veljači 2018. godine je Sveučilište u Rijeci ustrojilo Međunarodni znanstveni savjet kao savjetodavno tijelo uprave i Savjeta za znanost Sveučilišta za pitanja znanstvene djelatnosti te razvoja strategija i politika u tom području. Radi se o svojevrsnom znanstvenom „dream teamu“ koji okuplja eminentne znanstvenike s iskustvom uglednih znanstvenih institucija u inozemstvu, s impresivnim opusom znanstvenih radova i citata.
U kontekstu rasprave koja se na razini Europske unije i nacionalnih znanstvenih sustava vodi oko razvoja akademskih karijera, rektorica Snježana Prijić Samaržija fokusirala je raspravu posebno na karijeru mladih istraživača (doktoranada i poslijedoktoranada) u okruženju doktorskih škola i moderne doktorske edukacije gdje mladi istraživači, uz pripremu za samostalnu znanstvenu karijeru, sve češće razvijaju i kompetencije vezane uz poduzetničke vještine ili za rad u okruženju otvorene znanosti. Tu je važna i tema prekarijata mladih znanstvenika koji su često, po stjecanju doktorata znanosti, prisiljeni na više post-doktorskih pozicija, a čiji ugovori su vezani uz kratkotrajne projektne aktivnosti i neizvjesnu mogućnost zapošljavanja.
Upravo zbog toga se mladi istraživači sve više angažiraju i na transferu znanja kroz suradnju s gospodarstvom i zajednicom. To sve povlači za sobom i potrebu novog modela evaluacije karijera koji se neće više temeljiti na pukom brojanju znanstvenih radova i faktora odjeka časopisa u kojima su ti radovi objavljeni, nego na puno širem spektru kvantitativnih ali i kvalitativnih mjerila. U tom su okviru inicijative transnacionalnih europskih sveučilišta, a Sveučilište u Rijeci je dio Young Universities for the Future of Eurepe (YUFE) - najbolje ocijenjene takve mreže, pružaju nove mogućnosti i perspektive. Nužan preduvjet znanstvenog rada i angažmana mladih znanstvenika postaje, tako, upravo internacionalizacija.
Astrofizičar Željko Ivezić smatra da je situacija danas jednaka u cijelom svijetu, da treba jačati popularizaciju znanosti kojom se širi entuzijazam i potiče se zanimljivost rada u znanosti, ali i jačati kompetencije za rad s velikim količinama podataka (big data science) te uključivati mlade u procese odlučivanja na sveučilištima i holistički pristup vrednovanju razvoja karijera.
U Hrvatskoj je jako važna i socijalna dimenzija obrazovanja te internacionalizacija znanosti. Aleksandra Kanjuo-Mrčela je fokusirala svoj istup na sociološke aspekte prekarijata karijera mladih istraživača i aktivnosti sveučilišta na razvoju kompetencija mladih istraživača za rad izvan akademije. Robotičarka Danica Kragić smatra da imamo određenu inflaciju broja doktoranada, a dobro je da ih je sve više financirano od strane gospodarskih subjekata. Ono što bi sveučilišta trebala činiti, je da im osiguraju znanja za razvoj fleksibilnih karijera u različitim (interdisciplinarnim) područjima i za stalne nove početke, ali i da dalje razvijaju modele holističkog vrednovanja znanstvenih karijera. Profesor Igor Mezić drži da je različitost sveučilišta vrlo važna, da je važna atmosfera koju sveučilišta, a posebno mlada i dinamična sveučilišta poput onog u Rijeci, stvaraju te da je ključno razvijati kompetitivno doktorsko obrazovanje bez obzira na radno mjesto gdje će mladi istraživači raditi.
Vedran Mimica je koncentrirao svoj istup na posebnosti arhitekture i umjetnosti u okviru razvoja karijera. Filozof Nenad Miščević je istaknuo važnost interdisciplinarnosti i povezivanja humanističkih znanosti sa suvremenim društvenim izazovima. Dražen Prelec ističe potrebu neovisnosti mladih znanstvenika od institucija ali i već postojeća iskustva s različitim modelima vrednovanja karijera. Fizičar Igor Žutić se, naposljetku, fokusirao na važnost privlačenja talenata, potrebnu kritičnu masu (minimalni broj studenata) na doktorskim studijima te jačanje poveznica sveučilišta s gospodarstvom te lokalnom zajednicom i školama.
U diskusiji koja se razvila, sudjelovali su članovi akademske zajednice i gradonačelnik Grada Rijeke g. Marko Filipović, a skupu su nazočili i članovi Senata, Savjeta i Savjeta za znanost Sveučilišta u Rijeci, članovi radnih tijela Doktorske škole i stručnih vijeća Sveučilišta, Vijeća profesora emeritusa, Studenskog zbora, te doktorandi, poslijedoktorandi i šira zainteresirana javnost.