Iako je EU već neko vrijeme u dubokoj krizi, vrhunskoj europskoj znanosti odlično ide. Ovaj se zaključak nameće iz izvještaja u povodu 10. godišnjice Europskog istraživačkog vijeća (ERC), najkompetitivnijeg europskog istraživačkog fonda. U proteklih 10 godina ERC je dodijelio oko 7000 projekata ukupne vrijednosti 12 milijardi eura, a 70 posto završenih projekata dovelo je do otkrića. Ona su objavljena u 100.000 članaka, a među njima je 5500 radova u jedan posto najcitiranijih znanstvenih časopisa. Među dobitnicima ERC-ovih projekata, tj. grantova, jest i šest dobitnika Nobelove nagrade te tri dobitnika Fieldsove medalje, najvažnije nagrade u matematici. - Kad EU djeluje hrabro, predivne se stvari događaju. Europsko istraživačko vijeće, koje je dio programa EU Horizon 2020, dokaz je za to - izjavio je Carlos Moedas, povjerenik Europske komisije za istraživanje, znanost i inovacije.
Britanija na vrhu
Uistinu, kad je 2007. godine ERC osnovan, bio je to radikalan zaokret prema meritokratskim principima u financiranju znanosti. Naime, ERC-ovi projekti ne dodjeljuju se prema političkim prioritetima, nego isključivo prema kriterijima znanstvene izvrsnosti. ERC je, kako je to jednom rekla Angela Merkel, “liga prvaka za znanstvena istraživanja” u kojoj se sredstva dodjeljuju najboljima bez obzira na nacionalnost, dob i spol iz cijeloga svijeta (pod uvjetom da istraživanja vode u Europi). Kompeticija je pritom žestoka jer sredstva, u rasponu od 1,5 do 2,5 milijuna eura, u prosjeku dobiva oko 10 posto prijavljenih u kategorijama ERC starting grant (za znanstvenike na početku karijere), ERC Consolidator Grant (kako bi se ojačao već postojeći tim) i ERC Advanced Grant (za istraživače s vrlo uspješnom karijerom).
Kako “izvrsnost privlači izvrsnost”, u proteklih 10 godina najveći broj grantova privukla su vrhunska svjetska sveučilišta koncentrirana u nekoliko zemalja zapadne Europe. Među zemljama uvjerljivo najuspješnija bila je Velika Britanija čiji su znanstvenici (velikim dijelom stranci) do kraja 2016. godine osvojili 1488 ERC-ovih grantova. Slijede Njemačka sa 1031 i Francuska sa 888 grantova, a visoko kotiraju i Švicarska sa 468, te Izrael sa 372 ERC-ova projekta. Hrvatska je na začelju ljestvice s pet grantova (makar službena statistika govori o tri jer se dva projekta samo dijelom izvode u RH), a dobili su ih dr. Stipan Jonjić sa Sveučilišta u Rijeci, dr. Vernesa Smolčić i dr. Neven Barišić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu te dr. Iva Tolić i dr. Ana Sunčana Smith s Instituta “Ruđer Bošković” (IRB). Od zemalja u okruženju Slovenija ima tri, baš kao i Bugarska, dok Srbija ima dva granta. Zanimljivo je da Cipar ima devet, Poljska 23, Češka 25, a Mađarska čak 54 ERC granta.
Kad se gleda nacionalnost znanstvenika, naši su rezultati ipak povoljniji jer je dosad neki od ERC-ovih grantova dobilo 18 hrvatskih znanstvenika, uključujući našoj javnosti poznate dr. Nenada Bana, dr. Bojana Žagrovića i dr. Aleksandru Radenović. Dr. Josip Glaurdić i dr. Borja Martinović nedavno su postali prvi hrvatski istraživači u društvenim znanostima koji su dobili prestižni grant, dok je prof. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu prvi hrvatski znanstvenik kojem je pošlo za rukom dobiti dva ERC-ova projekta, što je rijedak pothvat i u europskim okvirima.
- Razloga za što RH ima malo ERC-ovih grantova je nekoliko. Prvo, kadrovska politika na fakultetima desetljećima nije pratila kriterije znanstvene izvrsnosti kakvi postoje na prestižnim institucijama poput Oxforda i Cambridgea ili Sveučilišta u Heidelbergu i nizu drugih institucija u Europi. Minimalni kriteriji pravilnika za izbor u viša zvanja često su uzimani kao dovoljni, a oni ne mjere kvalitetu, a često niti prosječnost - kaže dr. Hrvoje Buljan, prodekan PMF-a.
- Najkvalitetniji profesori i znanstvenici, koji najviše rade i predani su poslu, ne mogu napredovati brže ili imati veće plaće od ostalih u istom rangu. Niti institucije ne vape za kandidatima koji imaju potencijal za dobiti ERC, niti takvi kandidati vape za radnim mjestom u našim institucijama - dodao je Buljan, koji probleme vidi i u financiranju znanosti. - Nacionalno financiranje znanstvenih projekata kod nas je premalo, u smislu da najprestižnije grupe, koje bi mogle napraviti iskorake prema većem broju ERC grantova, u RH nisu financirane na način na koji su iz nacionalnih izvora financirane analogne grupe vani. Posebno su ugroženi mlađi znanstvenici koji ako imaju polet, izvrsne ideje, ne budu prepoznati u svojim sredinama i ne dobiju adekvatno domaće financiranje koje bi ih pomaknulo u kategoriju onih koji mogu dobiti ERC - naglasio je Buljan. Ustvrdio je da kod nas nije kvalitetno razvijeno institucionalno financiranje.
Neatraktivan sustav
- Jednako se tretiraju i najbolje institucije i one koje ne bi mogle proći ozbiljnu međunarodnu reakreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Izvješća reakreditacijskih povjerenstava nemaju utjecaj na financiranje institucija - rekao je Buljan.
Slično misli i dr. Tome Antičić, ravnatelj Instituta “Ruđer Bošković”.
- Sustav u Hrvatskoj na svim je razinama iznimno neatraktivan za vrhunske znanstvenike. Uravnilovka je iznimno ukorijenjena i očitava se u nekompetitivnom i zastarjelom sustavu obrazovanja od osnovne škole do fakulteta, u iznimno nefleksibilnom Zakonu o radu koji ne dopušta nagrađivanje najboljih i sankcioniranje loših te u nejasnim i nefleksibilnim zakonima na svim razinama. To je u RH stvorilo kafkijansku noćnu moru pravila i propisa koji onemogućavaju bilo kakav iskorak prema izvrsnosti. Upravo radi takvog stanja RH je na samom začelju Europe, s trendom još većeg i ubrzanijeg pogoršanja - rekao je Antičić.
Platni razredi
- Dobra vijest jest da se ovo katastrofalno stanje može riješiti, čak i bez suviše financijskih ulaganja. Nije dosta jedna mjera, već se mora uspostaviti sustav koji dokazano radi u razvijenim zemljama EU. To je sustav koji promovira i nagrađuje izvrsnost, a istovremeno sankcionira slabe rezultate. Sustav koji najboljima omogućava najbolje uvjete za rad i u kojem su najbolji znanstvenici najbolje plaćeni. To je sustav koji potiče razvoj istraživanja u STEM područjima, koji omogućava značajno veći broj kompetitivnih i uspješnih doktora znanosti, u kojem su međunarodno iskustvo i međunarodni uspjesi nužni, te koji promovira suradnju znanosti i gospodarstva. Broj ERC dobitnika u RH bi se sigurno povećao kada bi se uveli platni razredi po kojim bi dobitnici takvih projekata imali višestruku veću plaću nego sada, i imali pravo na širenje svojih grupa dodatnim novim radnim mjestima - naglasio je Antičić.