Novo istraživanje provedeno na ljudima koji su po prvi put uzeli tzv. „magične“ („čudesne“, „lude“ i sl.) gljive pokazalo je da uzimanje samo jedne jedine doze može potaknuti stvarne, anatomske promjene u mozgu.
Osim toga, očite promjene u strukturi mozga bile su vidljive i mjesec dana nakon što su ti posve zdravi dobrovoljci uzeli gljive. Preliminarni nalazi ove studije vrlo su važni jer bi mogli pomoći u objašnjavanju terapijskog učinka koji ti psihodelici imaju na anksioznost, depresiju i ovisnost, kazao je tim znanstvenika koji je proveo studiju.
Dokazi promjena dobiveni su posebnim skeniranjem koje je mjerilo difuziju vode uzduž živčanih snopova u mozgu. Promatranje je pokazalo da su neki živčani putovi postali gušći i robusniji nakon unošenja tvari, a upravo se suprotno događa uslijed starenja ili pojave demencije.
„Nevjerojatno je vidjeti potencijalne anatomske promjene u mozgu i mjesec dana nakon jedne jedine doze bilo koje tvari“, rekao je profesor Robin Carhart-Harris, neurolog sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu i jedan od autora studije.
„Još ne znamo što točno te promjene znače, no znamo da su, sve u svemu, ljudi tijekom ove studije pokazali pozitivne psihološke promjene, uključujući i poboljšano blagostanje i mentalnu fleksibilnost.“
Lijek za niz poremećaja mentalnog zdravlja
Znanstvenici već dugo pokušavaju shvatiti kako psihodelici utječu na mozak, a takva su istraživanja dobila novi zamah nakon ispitivanja i studija koje sugeriraju da bi se ti spojevi mogli koristiti za liječenje niza poremećaja mentalnog zdravlja. Smatra se da te tvari pomažu poticanjem fleksibilnog razmišljanja i omogućuju ljudima da izbjegnu upadanje u destruktivne kognitivne kolotečine.
U posljednjoj studiji, Carhart-Harris i kolege s Imperial Collegea u Londonu istraživali su „entropijske moždane efekte“, u kojima neurološka aktivnost postaje raznolikija nakon korištenja psihodelika, kao i utjecaj tvari na dobrobit ljudi uz sve funkcionalne ili anatomske promjene u mozgu.
Studija je tekla tako da je 28 dobrovoljaca koji nikada prije nisu uzeli psihodelike dobilo po 1 miligram psilocibina, što je doza dovoljno mala da se može smatrati placebom.
Znanstvenici su im potom pričvrstili elektrode na glavu i pomoću elektroencefalografije (EEG-a) mjerili njihovu moždanu aktivnost.
Dobrovoljci su kroz idućih nekoliko tjedana rješavali niz testova kojima se određivala njihova dobrobit, odnosno blagostanje, dubina psihološkog uvida i fleksibilnost njihova razmišljanja. U međuvremenu su im pratili mozak funkcionalnom magnetskom rezonancom i tehnikom nazvanom difuzijsko tenzorsko snimanje (DTI).
Mjesec dana nakon placeba sudionici su uzeli jednu dozu od 25 miligrama psilocibina, dovoljnu da izazove snažno psihodelično iskustvo. Tijekom samog „tripa“ i tjednima nakon toga, znanstvenici su provodili iste testove i pratili im promjene u mozgu kako bi vidjeli što se dogodilo.
Unutar sat vremena od uzimanja tvari EEG je otkrio porast entropije mozga, što sugerira da mozak obrađuje veću raznolikost informacija. Mjesec dana kasnije, DTI snimke otkrile su pad difuzije duž živčanih putova koji se protežu od prednjeg do srednjeg dijela mozga. To bi moglo biti uzrokovano rezidbom nekih živčanih vlakana ili rastom živaca koji još nisu prekriveni izolacijskim ovojnicama, no bit će potrebno više istraživanja kako bi se potvrdio nalaz.
Dublji psihološki uvid i bolje blagostanje čak i mjesec dana kasnije
Studije je objavljena u časopisu Nature Communications, a znanstvenici su opisali još jedno važno otkriće. Naime, oni koji su imali najveći porast entropije mozga nakon psilocibina prijavili su dublji psihološki uvid i bolje blagostanje mjesec dana kasnije, što naglašava vezu između fleksibilnog razmišljanja i poboljšanog mentalnog zdravlja. „To sugerira psihobiološko terapijsko djelovanje psilocibina“, rekao je Carhart-Harris.
Slične su studije ranije provedene i na miševima. Profesor Alex Kwan, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Cornell u New Yorku, rekao je da je tada uočeno da psihodelici mogu preoblikovati veze između živaca, što bi mogao biti razlog njihovih terapijskih učinaka.
Sve do ove posljednje studije nije bilo jasno događa li se isto i u mozgovima ljudi.
„Ova studija bliža je od većine odgovoru na to pitanje jer daje dokaze o trajnim promjenama u strukturi mozga nakon upotrebe psihodelika“, rekao je profesor Kwan. No, iako su rezultati bili „uzbudljivi“, studija je provedena na malom broju ljudi, a DTI pruža neizravan i ograničen uvid u moždane veze, upozorio je Kwan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....