Budite pažljivi kada nekoga nazivate neandertalcem. Govorite o dijelu samoga sebe - poručuje David Frayer, profesor antropologije na Sveučilištu Kansas, u svom komentaru “Who’re You Calling a Neanderthal?” objavljenom u New York Timesu.
Frayer, koji je objavio nekoliko radova o neandertalcima, tvrdi kako su istraživanja u posljednjih 10 godina pokazala kako su ti izumrli hominidi živjeli bogatijim životom nego što se smatralo. Prema njemu, najvažnije spoznaja jest da Europljani u svom genomu sadrže do četiri posto neandertalske DNK. Do toga otkrića 2010. godine došla je skupina na čelu sa Svante Paabom i to analizom 38.000 godina stare neandertalske kosti iz Vindije. Oko 80 genskih sekvenci potječu direktno od neandertalaca, a one su povezane s regulacijom njuha, vida, diobe stanice, cjelovitosti sperme itd. - Jedan od gena koji dijelimo s neanderalcima je FOXP2, dio genskog kompleksa koji je povezan s govorom - rekao je Frayer. Istaknuo je zatim kako je jedan od važnih ključeva poveznih s govora i lateralizacija mozga. - Centar za govor je većim dijelom na lijevoj strani mozga. Osoba koja pretrpi moždani udar u tom dijelu često ima problema s govorom - rekao je Frayer istaknuvši kako je lateralizacija mozga značajka homo sapiensa, a manifestira setime da je 90 posto ljudi dešnjaka. - Identična lateralizacija bila je i kod neandertalaca- tvrdi Frayer. On smatra da istovjetni gen FOXP2 i 90 posto dešnjaka među neandertalcima govore u prilog tome da su naši srodnici, od kojih smo se na evolucijskom putu razdvojili prije 300.000 godina, mogli govoriti.
No, o čemu su govorili neandretalci? Frayer spekulira da su možda govorili o korištenju boja jer su u neandertalskim nalazištim crvena i oker žuta boja. No, možda su raspravljali i o perju kojim su se ukrašavali jer je u jednom nalazištu u Italiji otkriveno perje uzeto s krila kostoberine, euroazijskog crnog strvinara, zlatnog orla i drugih ptica. - Možda su razgovarali o strategijama hvatanja tih ptica. Ili su nneandertalci govorili o snazi orlovskih kandži. Privjesci napravljeni od tih kandži nađeni su u brojnim nalazištima u Francuskoj i Španjolskoj pokrivaju raspon od oko 60.000 godina - rekao je Frayer koji spekulira o tome kako su neandertalci razgovarali i o svojim mrtvima.
- Novorođenčad, djeca, adolesecnti i odrasli nađeni su u uređeni grobovima - rekao je Frayer osvrnuvši se i na posmrtne ostatke jedne neandretalke iz Krapine koja je vjerojatno ritualno pokopana.
- Neandertalci su, također, mogli govoriti o lovu i tehnikama skupljanja plodova - nastavlja Frayer te zaključuje da su neandertalci dio našeg nasljeđa i da ih više ne smijemo smatrati inferiornima što je stav koji prevladava od 1856. godine kada su u njemačkom rudniku Neandertal nađeni prvi posmrtni ostaci tih izumrlih hominida.