Za Amazoniju se slikovito kaže da predstavlja pluća svijeta. Nažalost, Manaus, glavni grad brazilske države Amazonije, posljednjih je dana na naslovnicima svjetskih medija zbog nedostatka boca s kisikom za pacijente oboljele od teškog oblika covida-19. U Manaus dnevno slete četiri aviona brazilskih zračnih snaga sa spremnicima kisika, a pomoć je pružila i Venezuela.
Rapidni broj novih slučajeva zaraze te ponovni rast smrtnosti od covida-19 u Manausu opet su otvorili rasprave o stjecanju kolektivnog, odnosno "imuniteta krda" prebolijevanjem bolesti, za što se zalažu neki libertijanski krugovi u Hrvatskoj i svijetu. Manaus se pritom uzima kao "case study". Podsjetimo, taj grad od 2,2 milijuna stanovnika, od kojih je samo šest posto stanovnika od 65 godina, bio je jedan od najpogođenijih tijekom prvog pandemijskog vala. Iako su lokalne vlasti pokušale uvesti određene epidemiološke mjere, ali ne i lockdown, zaraza se ubrzano širila u siromašnim četvrtima zbog prenapučenosti i loših higijenskih uvjeta.
Stoga je u svibnju Manaus bio poprište jezivih prizora iz zagušenih bolnica, iskapanja masovnih grobnica i tijela koja su se gomilala u hladnjačama. No, nakon toga je epidemija počela slabjeti te je početkom rujna posustala, a tijekom prvog pandemijskog vala u Manausu je od covida-19 preminulo 2462 ljudi.
Studija objavljena u prosincu u časopisu Science pod vodstvom Ester Sabino sa Sveučilišta Sao Paulo i Nuna Farije s Imperial Collegea u Londonu pokazala je da je oko 76 posto stanovnika Manausa preboljelo covid-19. Mnogi su znanstvenici tada zaključili da je u Manausu dostignut kolektivni imunitet: dovoljan broj prokuženih da se koronavirus više ne može širiti. No, proteklih je tjedana broj oboljelih od covida u Manausu naglo porastao, a u bolnicama više nema mjesta za teško oboljele pacijente, što neki znanstvenici povezuju s kolanjem nove i puno zaraznije varijante koronavirusa. No, Jesem Orellana, epidemiolog iz javnog istraživačkog instituta Fiocruz Amazonia, smatra da porast broja smrtnih slučajeva u Manausu nije nužno posljedica nove varijante koronavirusa.
"Od listopada postoji problem prenapučenosti bolnica. Ljudi ne stižu na vrijeme te ih na kraju kasno prime u bolnicu, u teškom stanju", rekao je Orellana za AP. I brazilski ministar zdravstva Eduardo Pazuello izjavio je prije nekoliko dana da ponovna epidemija covida u Manausu nije povezana s novom varijantom virusa, nego je to ista inačica koja je prouzročila prvi pandemijski val. Drugim riječima, puštanjem virusa da slobodno kola u Manausu nije dostignut kolektivni imunitet. "Previše oslanjanja na ovu vrstu pokazatelja je pogrešno.
Nikad niti jedna bolest koja se širi međuljudskim kontaktom nije stavljena pod kontrolu pomoću "imuniteta krda", nego cijepljenjem. Velike boginje i ospice su najbolji primjer za to. U slučaju covida-19 razgovor o "imunitetu krda" ili ranom liječenju samo ometa napore na kontroli bolesti, podcjenjujući važnost fizičkog distanciranja za širu javnost", rekao je Paulo Lotufo, profesor epidemiologije sa Sveučilišta u Sao Paulu.
Ipak, u teško pogođenom Manausu sada postoji i tračak optimizma jer je prije nekoliko dana počelo cijepljenje. Medicinska sestra Vanda Ortega (33), pripadnica indijanskog naroda Huitoto, prva je u ponedjeljak primila cjepivo CoronaVac kineske kompanije Sinovac. Diljem Brazila podijeljeno je šest milijuna doza cjepiva CoronaVac, a zemlja se nada da će do travnja podijeliti 46 milijuna doza cjepiva. No, slučaj Manaus pouka je svima u svijetu: inzistiranje na "imunitetu krda" tako da se koronavirusu omogući da slobodno kola opasno je, neprihvatljivo i nepotrebno žrtvovanje ljudskih života.