Naputak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), baš kao i američkog CDC-a (Centri za prevenciju i kontrolu bolesti) te većine javnozdravstvenih institucija na Zapadu jest za to da zdravi ljudi ne trebaju nositi maske.
Također, od početka krize s Covidom-19 stav Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je jasan: maske trebaju nositi oni koji imaju simptome nekih respiratornih bolesti te oni koje rade na prvoj liniji borbe s Covidom-19, prije svega medicinsko osoblje.
Ipak, zapadnjački se pristup razlikuje od onoga u Kini, Japanu, Hong Kongu, Tajvanu i Južnoj Koreji, gdje većina zdravog stanovništva nosi maske. Vlade tih država potiču stanovništvo da nosi maske, a u nekim dijelovima Kine još uvijek možete biti uhićeni i kažnjeni zato što ih ne nosite.
Za te zemlje nošenje maski bila je kulturološka norma čak i prije epidemije zato što ih mnogi ljudi nose kad su bolesni ili tijekom peludne groznice jer se smatra nepristojnim kašljati i kihati uokolo.
Molekularni biolog dr. Sui Huang iz Instituta za sistemsku biologiju (ISB) u Seattleu smatra da postoje dobri znanstveni razlozi zašto bismo svi trebali nositi maske.
“Najnovija otkrića o ulasku virusa SARS-CoV-2 u ljudsko tkivo i balistikama kapljica kod kihanja i kašljanja sugeriraju da glavni mehanizam prenošenja zaraze nije putem finih aerosola, već velikih kapljica”, piše dr. Huang na američkom portalu Medium.
Istraživanja tako pokazuju da kapljice veće od aerosola pri izdisaju (brzina manja od jednog metra u sekundi) ispare ili padnu na tlo udaljeno manje od 1,5 metara.
“Kada te kapljice izbacujete velikom brzinom kašljem ili kihanjem, posebno veće kapljice (veće od 0,1 mikrometara) mogu odletjeti i više od dva metra, čak šest metara daleko”, ističe dr. Huang u svojoj analizi.
“Ako uskoro olabavimo stroge mjere zbog političkog pritiska kako bi se održala ekonomija, možda bi poticanje nošenja maski za lice u javnosti trebalo biti dobar kompromis između potpunog zatvaranja i potpune slobode koja riskira ponovni povratak i jačanje nevidljivog neprijatelja”, ističe Huang.
I drugi znanstvenici tvrde da stalno nošenje maski, kao dobar podsjetnik na opasnost od virusa, može potaknuti promjene u ponašanju i bolju osobnu higijenu.
- Stavljanje maske prije nego što izađemo iz kuće je kao ritual, kao da odijevate uniformu, a u ritualima osjećate da se morate i ponašati na određeni način, npr. ne dodirivati lice,paziti na okolinu ili se držati podalje od drugih - rekao je za BBC Donald Low, bihevioralni ekonomist i profesor na Sveučilištu znanosti i tehnologije u Hong Kongu.