Omiljeni napitak

Klimatske promjene prijete kavi, spas bi mogla biti ‘zanemarena‘ sorta: ‘Može izdržati vrućinu, sušu i štetočine!‘

Ilustracija

 Brent Hofacker/Alamy/Alamy/Profimedia
Dok globalno zatopljenje prijeti dvjema glavnim vrstama, uzgajivači u Ugandi okreću se kavi koja može izdržati globalno zagrijavanje

Klimatske promjene prijete kavi, omiljenom napitku više od dvije milijarde ljudi. Arabika (Coffea arabica), najčešće konzumirana vrsta kave, mogla bi izumrijeti do 2080. godine, no ugrožena je i robusta (Coffea Canephora) na kojoj počiva 40 posto svjetske proizvodnje. No, ima i dobra vijest: liberijska kava ili liberika (Liberica excelsa), "zanemarena" vrsta kave dobro podnosi vrućinu, sušu i bolesti koje su došle s klimatskim promjenama. Liberica excelsa porijeklom je iz tropske središnje Afrike, a uzgajala se neko vrijeme krajem 19. stoljeća, a onda su se uzgajivači okrenuli arabiki i robusti.

- S klimatskim promjenama trebali bismo razmišljati o drugim vrstama koje mogu održati industriju kave na globalnoj razini – rekla je za New York Times dr. Catherine Kiwuka, stručnjakinja za kavu iz ugandske Nacionalne organizacije za poljoprivredna istraživanja.

U Ugandi, jednom od najvećih afričkih izvoznika kave, već godinama miješaju liberiku s robustom, a ove godine je pokušavaju plasirati na svjetskom tržištu pod njenim pravim imenom: Liberica excelsa.

Švicarska kompanija Volcafe specijaliziran za trgovinu kavom, nada se da će ove godine isporučiti do tri tone liberike specijaliziranim pržionicama u inozemstvu, uključujući Veliku Britaniju i SAD.

Povijest uzgoja kave seže u šesto stoljeće, kada je nekoliko stabala s visoravni u Etiopiji posađeno u Jemenu. Oko 1000. godine od sušenih i prženih sjemenki kave počeo se pripremati napitak koji se ubrzo proširio diljem Arapskog poluotoka.

Tijekom vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog 1573. godine kava stiže u Istanbul, gdje postaje neizostavni dio svakodnevice u carskoj plači Topkapi. Europljani su okus kave prvi put osjetili 1615. godine, kada su je mletački trgovci iz Istanbula donijeli u Veneciju.

Ubrzo se kava proširila diljem Europe i postala popularno piće, a tijekom 17. i 18. stoljeća kavane se nicale u Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Njemačkoj. Kako bi uživali u omiljenom napitku koji sadrži stimulativno sredstvo kofein, Europljani su u svojim tropskim kolonijama podigli plantaže kave.

Danas se kava uzgaja u 70 zemalja svijeta, a 60 posto zrna potječe od vrste Coffea arabica, čija su stabla prije 1400 godina iz Etiopije presađena u Jemenu. Zrna arabike imaju blag i profinjen okus, a njihov najveći proizvođač je Brazil. No, globalno zagrijavanje postalno je ozbiljna prijetnja jer biljka arabika (kavovac) voli blage temperature koje se u prosjeku kreću između 18 i 22 Celzijeva stupnja. Stoga ta biljka dobro uspijeva u planinskim dijelovima tropskih područja na nadmorskim visinama između 1000 i 2000 metara. No, kako globalna temperatura raste, tako raste i donja granica na kojoj se kava uzgaja.

Primjerice, u Kolumbiji se kava nekad uzgajala na 1000 metara nadmorske visine, a sada ispod 1200 metara nadmorske visine ima vrlo malo biljaka arabike. Prije četiri godine, Coffea arabica stavljena je na popis ugroženih biljnih vrsta. Nažalost, klimatske promjene prijete i robusti, koja potječe iz Ugande, ali je njezin najveći proizvođač Vijetnam. Koristi se kao jeftinija zamjena za arabiku, ali ima gorko-kiseo okus koji se mnogima ne sviđa. Stoga se često miješa s arabikom.

Dok su arabika i robusta dvije široko uzgajane vrste, 124 vrste rastu kave u divljini. Zanimljivo je da se jedna sorta liberike počela uzgajati na Cejlonu, današnjoj Šri Lanki, još 1870-ih kad je jedno gljivično oboljenje opustošilo tamošnje plantaže arabike.

Druga sorta Liberica excelsa, porijeklom je iz nizina Ugande. U usporedbi s robustom, čiji uzgoj dominira u Ugandi, liberiki treba više vremena da sazrije i proizvede plod. Svako stablo može narasti do visine od osam metara, pa se tamošnji uzgajivači moraju penjati na ljestve kako bi obrali plodove.

- Poljoprivrednici biraju sortu Liberica exelsa jer ju je lako uzgajati, čini se da je tolerantnija na bolesti i štetočine od robuste i daje visoke prinose. Svako je stablo u stanju dati do oko osam kilograma čiste kave, a vrlo stara, ‘matična stabla‘ mogu dati više od 40 kilograma - rekla je Catherine Kiwuka koja ističe kako liberika ima jaču aromu i kvalitetnija je kava od robuste.

Posljednjih nekoliko godina dr. Kiwuka surađuje s britanskim znanstvenikom dr. Aaronom Davisom iz Odjela za istraživanje kave u Kraljevskom botaničkom vrtu u Kewu. "U svijetu koji se zagrijava i u eri opterećenoj poremećajima u opskrbnim lancima, Liberica mogla bi se ponovno pojaviti kao glavna usjevna biljka kave", naveli su u radu objavljenom u časopisu Nature u prosincu prošle godine znanstvenici Aaron Davis i Catherine Kiwuka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. srpanj 2024 15:51