Kolumbija je započela sterilizaciju "Escobarovih nilskih konja", a plan je uhvatiti, anestezirati i sterilizirati 20 vodenkonja do kraja 2023. godine, objavio je vodeći svjetski znanstveni časopis Nature.
Kolumbijski vodenkonji najveće su invazivne životinje na svijetu, a često ih nazivaju Escobarovi ili kokainski nilski konji. Zloglasni kolumbijski narkobos i najbogatiji kriminalac u povijesti Pablo Escobar (1949.-1993.) na svoju je hacijendu Nápoles 1980-ih ilegalno uvezao četiri vodenkonja (Hippopotamus amphibius). Nakon njegove smrti, mužjak i tri ženke prepušteni su sami sebi, ali lijepo su se "snašli" u rijeci Magdaleni.
Zahvaljujući nedostatku suša i grabežljivaca, čimbenika koji inače drže pod kontrolom populacije nilskih konja u njihovoj rodnoj podsaharskoj Africi, brzo su se razmnožili. U travnju objavljena studija, koju je naručilo kolumbijsko ministarstvo okoliša, procjenjuje da sada u zemlji ima 181-215 nilskih konja. Jedan model rasta njihove populacije procjenjuje da bi ih do 2035. godine moglo biti više od 1000 ako se ne poduzmu mjere za njihovu kontrolu.
Ekolozi su zabrinuti da te izrazito teritorijalne životinje, koje mogu težiti i do tri tone, svojim izmetom mijenjaju sastav Magdalene, najveće rijeke u Kolumbiji. Vodenkonji su postali prijetnja za autohtone vrste u rijeci, ali i za ljude: u nekoliko navrata napali su ribare, a jednom su zalutali i u školsko dvorište, no srećom nije bilo žrtava.
- U dvorištu se igralo oko 35 djece koja bi im mogla prići i izazvati tragediju. Iako vodenkonji mogu izgledati vrlo mirno, u svakom trenutku, s obzirom na njihovo vrlo nepredvidivo ponašanje, mogu napasti, kao što se već događalo - rekao je za AFP David Echeverri, dužnosnik lokalne uprave za okoliš.
Za kampanju sterilizacije kolumbijska je vlada ove godine izdvojila 200.000 dolara, a dosad su obavljene tri sterilizacije. Svaka sterilizacija traje između šest i osam sati te uključuje tim od osam ljudi, uključujući veterinare, tehničare i pomoćno osoblje. U nadolazećim godinama cilj je sterilizirati 40 vodenkonja godišnje. U prošlosti pokušaji sterilizacije nisu bili učinkoviti, jer su se nilski konji razmnožavali brže nego što su mogli biti uhvaćeni i operirani.
Sterilizacija je samo dio skupa mjera koje uključuju i transport vodenkonja u inozemne rezervate i zoološke vrtove, ali i uspavljivanje nekih od tih golemih životinja. - Sterilizacija nije jedina strategija, niti će biti dovoljna. Isključivo sterilizacijama ne možemo kontrolirati populaciju vodenkonja u Kolumbiji. U utrci smo s vremenom u smislu trajnih utjecaja na okoliš i ekosustav – rekla je na konferenciji za novinare Susana Muhamad, kolumbijska ministrica okoliša.