OSVAJANJE MARSA

Krajnje opasna misija: Velika doza radijacije i upitan povratak

Dva Ivana iz Osijeka, jedan 33-godišnji geofizičar, a drugi 26-godišnji učitelj, nalaze se među 100.000 ljudi iz cijelog svijeta koji su se prijavili na put za Mars u jednom smjeru

Dva Ivana iz Osijeka, jedan 33-godišnji geofizičar, a drugi 26-godišnji učitelj, nalaze se među 100.000 ljudi iz cijelog svijeta koji su se prijavili na put za Mars u jednom smjeru.

Riječ je o projektu nizozemske neprofitne organizacije Mars One koja je posljednjih godinu dana u središtu medijske pozornosti. Naime, nakon što se NASA-ino robotizirano vozilo Curiosity 6. kolovoza 2012. godine na spektakularan način spustilo na površinu Marsa i otpočelo istraživanja, diljem svijeta počele su nicati inicijative za slanje prvih ljudi na Crveni planet, za što ima mnogo kandidata. To je, uostalom, i višedesetljetni NASA-in san koji je podupro i predsjednik Obama.

Mars One, koji je utemeljio nizozemski poduzetnik Bas Lansorp, tada je najavio prve ljuske naseobine na Crvenom planetu već 2023. godine, i to uz korištenje postojećih tehnologija.

Na prijave nije dugo trebalo čekati, a za put su najviše zainteresirani Amerikanci. Čak 30.000 ljudi iz SAD-a dosad je poslalo svoju prijavu za projekt čija se preliminarna cijena procjenjuje na šest milijardi dolara.

Različiti tipovi ljudi

Za bespovratni put na Mars traže se različiti tipovi ljudi, a svi koji se prijave moraju platiti između 5 i 75 dolara troškova, ovisno iz koje zemlje dolaze, i potom poslati videosnimku na kojoj će odgovoriti na pitanja zašto žele na Mars, što ih čini prikladnim za taj avanturistički put te kako bi opisali svoj smisao za humor. Izbor kandidata počet će već idućih mjeseci, a do kraja 2015. godine njihova lista bit će sužena na četrdesetak imena. Oni koji budu izabrani, proći će sedmogodišnju obuku. Naravno, ako od putovanja u međuvremenu ne odustane, jer čovjekov put i boravak na Marsu uz postojeće tehnologije bio bi krajnje opasna misija. Zaključak je to studije američkih znanstvenika objavljene u časopisu Science.

Povećan rizik od raka Mjerenja razine kozmičkog zračenja, što ga je primila misija Mars Science Laboratory (koja je nosila Curiosity) tijekom 263 dana putovanja od Zemlje do Crvenog planeta, pokazala su da bi astronauti već tijekom leta primili mnogo više doze zračenja nego što se dosad smatralo.

- Izloženost zračenju koju smo mi izmjerili upravo je na granici one koju NASA i ostale svemirske agencije smatraju prihvatljivom tijekom cjelokupne karijere astronauta - izjavio je za Independent dr. Cary Zeitlin iz Southwest Research Instititute u Boulderu koji je vodio studiju. Astronauti bi tijekom 500 dana boravka na Marsu bili izloženi daljnjim visokim dozama zračenja, što bi moglo povećati rizik od raka.

Novi materijali za odijela

No neki stručnjaci smatraju da se rizici mogu smanjiti razvojem novih materijala za astronautska odijela koji bi učinkovitije štitili od zračenja. - Ovi rezultati pokazuju ono što smo mogli očekivati: rizik od zračenja je sasvim prihvatljiv. Iskreno, to je umjerena porcija rizika misije na Mars - izjavio je za Science Robert Zubrin, predsjednik Mars Societyja, najveće neprofitne organizacije u svijetu posvećene osvajanju Crvenog planeta.

1. Manjak sna:

Misija Mars500, tijekom koje je šest dragovoljaca provelo 520 dana u Biomedicinskom instititu u Moskvi gdje su simulirani neki od uivjeta na Crvenom planetu, pokazala je kako bi astronauti imali problema sa snom. Od šest sudionika eksperimenta samo je jedan imao normalan ritam spavanja i aktivnosti dok je jedan prešao na 25 satni period što znači da se svakog 12 dana njegovo tijelo ponašalo se kao da je ponoć, a bilo je podne. No, stručnjaci smatraju da se to može prevladati pravilnim izborom astronauta.

2. Mikro-gravitacija:

Dobro je poznato da astronautima u bestežinskom stanju atrofiraju mišići i gubi se koštana masa te slabi srce. No, redovita vježba na specijalnoj traci za trčanje i biciklu može nadvladati i ovaj problem.

3. Kabinska groznica:

Boravak u klaustrofobičnim uvjetima svemirske letjelice više od godinu dana može se ozbiljno odraziti na odnose među astronutima. Jedan od prijedloga je da se na Mars pošalju astronauti koji se dobro poznaju i već su imali prilike testirati vlastiti odnos u različitim uvjetima, primjerice bračni par.

4. Hrana:

Stručnjaci smatraju da bi tijekom pripreme hrane za misiju na Mars trebalo angažirati i talijanske i francuske kuhare kako bi se obogatio meni. Jedna od varijanti je da i sami astronauti uzgajaju povrće i voće u malom stakleniku koji bi bio povezan s letjelicom.

5. Povratak:

Jedan od tehnološki najizazovnijih problema koji iziskuje opsežne pripreme pod uvjetom da astronauti ne odluče ostati živjeti na Marsu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. listopad 2022 03:28