Lipanj 2017. bio je treći najtopliji lipanj na globalnoj razini u povijesti mjerenja, objavila je američka agencija National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). Ovogodišnji mjesec u kojem se obilježava početak ljeta, smjestio odmah iza prethodne dvije godine, 2015. i 2016., no s njima će gotovo sigurno, tvrde znanstvenici, zatvoriti hattrick najtoplijih godina u povijesti mjerenja.
Agencija NOAA je koristila podatke o temperaturama s kopna i mora, a lipanj 2017. bio je za 0,82°C topliji od prosjeka čime je ujedno postao i 41. lipanj zaredom topliji od prosjeka. Rekordno mjerenje drži 2016. godina kad su diljem svijeta u lipnju izmjerene temperature za 0,92°C više od prosječnih, dok je 2015. izmjereno 0,89°C više od prosjeka, piše Guardian.
Podaci se u nijansama razlikuju od onih koje je NASA objavila prošli tjedan, a prema kojima je ovo četvrti najtopliji lipanj u povijesti (uključili su i lipanj 1998.). Znanstveni tim s ravnateljem NASA-inog Instituta Goddard na čelu, Gavinom Schmidtom, procjenjuje da će ovo biti druga najtoplija godina u povijesti, nakon prethodne.
Rekordno visoke temperature gotovo sigurno su rezultat emisije stakleničkih plinova i mnoga istraživanja pokazuju da ovako tople godine ne bi bile moguće bez toga. Istraživanje Michaela Manna sa Sveučilišta Pennsylvania iz 2014. pokazalo je da je šansa da se dosegnu ovako visoke temperature jedna na milijun.
With update to Jun, 2017 will almost certainly be a top 3 year in the GISTEMP record (most likely 2nd warmest ~57% chance). pic.twitter.com/jiR6cCv1x8
— Gavin Schmidt (@ClimateOfGavin) July 15, 2017
‘Imamo i članak koji se nadovezuje na to istraživanje, a koje pokazuje da su tri rekordno tople godine za redom gotovo nemoguće. Ukratko, ne znamo kako bismo drugačije objasnili ove rekorde nego zagrijavanjem planeta koji je uzrokovao čovjek’, rekao je Mann u emailu Guardianu.
Andy Pitman sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyju, Australiji, rekao je da je porast toplih godina vjerojatno rezultat klimatskih promjena nakon perioda postepenog zagrijavanja uzrokovanog prirodnim promjenama. ‘Mislim da posljednje anomalije ne mijenjaju puno iz znanstvene perspektive. Zemlja se zagrijava kao što smo očekivali i predvidjeli’, rekao je.
Prema procjenama znanstvenika do 2040. prosječna temperatura u godini će se popesti za najmanje 1,5°C, a moguće je da dođe i do 2°C. Bilo bi pametno vrlo brzo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, upozorio je Pitman.