Međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom Zagrepčanina Nenada Bana objavila je u novom broju časopisa Science otkriće koje bi moglo dovesti do novih lijekova za tretman bolesti spavanja što je uzrokuju paraziti tripanosomi. Ban i njegovi suradnici otkrili su da ti paraziti imaju neobične ribosome, stanične mašinerije za sintezu proteina.
Ribosomi
- Tripanosomi su jednostanični paraziti koji se prenose ubodom ce-ce muhe. Slični nametnici uzrokuju i druga parazitska oboljenja kao što su Chagasova bolest i lišmanioze. Tripanosomi imaju veliki bič kojim plivaju u krvi zaraženih osoba i zbog toga im treba puno energije kojom ih opskrbljuju mitohondriji, stanične organele za proizvodnju energije. Zbog njihova neobičnog životnog ciklusa i evolucije tripanosomi imaju jako promijenjene mitohondrijske ribosome - pojašnjava Nenad Ban, profesor strukturalne molekularne energije na prestižnom ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zürichu.
Konstrukcija
- Mi smo otkrili da su mitohondrijski ribosomi kod tih parazita, za razliku od svih ostalih ribosoma koje znamo, u velikom dijelu sačinjeni od proteina, a ne od RNK molekula. U nekom smislu to možemo usporediti s građevinom koja je sagrađena od betona umjesto od drva. Iako i drvene i betonske zgrade imaju krov, vrata i prozore, konstrukcija im je sasvim drugačija. Ti ribosomi ne samo da imaju drugačiju konstrukciju, nego su veći i kompleksniji od svih ostalih ribosoma koje znamo. Sastavljeni su od više od 120 velikih proteina, a bakterijski ribosom, za usporedbu, ima oko 50 proteina - rekao je znanstvenik Nenad Ban.
Otkriće Nenada Bana i njegovih suradnika s ETH i Sveučilišta u Zurichu prvenstveno je fundamentalne prirode jer omogućava bolje razumijevanje evolucije ribosoma. No, otkriće je važno i za razvoj novih lijekova protiv parazitskih bolesti uzrokovanih tripanosomima. Od Chagasove bolesti je trenutno boluje oko 10 milijuna ljudi u zemljama Južne Amerike, no proširila se i na Sjevernu Ameriku i Španjolsku. Nadalje, od bolesti spavanja trenutno boluje 500.000 osoba, a smatra se da je riziku izloženo oko 70 milijuna ljudi u 36 zemalja.
- Budući da je neometani rad mitohondija i njihovih ribosoma ključan za preživljavanje tripanosoma, naša struktura bi se mogla koristiti za razvoj novih lijekova za bolesti koje uzrokuju ti paraziti. Trenutno postoje lijekovi koji se koriste za tretman osoba oboljelih od bolesti spavanja i Chagasove bolesti, ali imaju jake popratne efekte i nisu naročito efikasni zbog ceste pojave rezistencije. Zbog toga često nije moguće izliječiti pacijente u kroničnoj fazi bolesti usprkos tretmanu lijekovima – istaknuo je Nenad Ban (52), jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu.
Diplomirao je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu California u Riversideu. Pet godina bio je na postdoktoratu na Yaleu, gdje je bio prvi autor triju radova u Scienceu o strukturi velike ribosomske podjedinice koja su njegova tadašnjeg šefa Thomasa Steitza dovela do Nobelove nagrade za kemiju 2009. godine. Od 2000. godine Ban radi na prestižnom ETH-u koji je zbog njega promijenio pravilo da znanstvenik mlađi od 35 godina ne može dobiti stalnu profesorsku poziciju. Od 2008. godine Nenad Ban je član Njemačke akademije znanosti, a prošle je godine dobio nagradu Ernest Young za medicinu.
U fokusu njegovih istraživanja još od srednjoškolskih dana su ribosomi, stanične tvornice proteina. Za rad na ribosomima Banu je ove godine dodijeljena Nagrada “Otto Naegeli” u iznosu od 200.000 švicarskih franaka. Nenad Ban dopisni je član HAZU.