Tijekom lipnja 2023., Limski zaljev bit će poprište zanimljivih znanstvenih istraživanja. Mali, ali međunarodni tim znanstvenika - dr. sc. Ivor Janković i Lia Vidas, mag. arheol. s Instituta za Antropologiju u Zagrebu te američki im kolege dr. sc. Rory Becker sa Sveučilišta Istočnog Oregona i dr. sc. James M. C. Ahern sa Sveučilišta u Wyomingu - vršit će arheološka istraživanja nalazišta Abri Kontija 002.
Istraživanja su nastavak ranijeg terenskog rada u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)“.
Glavni su ciljevi projekta sakupljanje novih i kvalitetnijih podataka o načinu života drevnih stanovnika tog prostora. U doba kad su na nalazištu Abri Kontija 002 boravili naši prethodnici, okoliš je bio drastično drugačiji od današnjeg. Ako se zaputite pod stijenu koju danas najčešće koriste zaljubljenici u penjačke sportove i stanete pred nalazište, pred vama će se prostirati predivan pogled na morem ispunjen zaljev. No, pleistocenski stanovnici koji su tu boravili prije gotovo trideset tisuća godina gledali su drugačiji okoliš. U to vrijeme, bilo je znatno hladnije, a velik je dio mora bio zarobljen u ledenjacima. I razina mu je bila znatno niža – na vrhuncu ledenog doba obala Jadranskog mora bila je nekoliko stotina kilometara južnije, a Limskim zaljevom tekla je rijeka – što se Abri Kontiju činilo gotovo idealnim mjestom za život.
S platoa pred pećinom mogle su se vidjeti životinje koje su tamo dolazile utažiti žeđ, poput jelena, čiji su ostaci česti među arheološkim nalazima. Samo nekoliko kilometara dalje, otvarala se ravnica na kojoj su pasli konji, bizoni i goveda, koji su također bili plijen prapovijesnih stanovnika spomenutog nalazišta.
Istraživanja su usmjerena na sakupljanje arheoloških nalaza, no i drugih vrijednih podataka koji će znanstvenicima dati bolji uvid u prapovijesne događaje. Sakupljaju se uzorci za dataciju arheoloških slojeva, sediment i uzorci za uvid u formaciju nalazišta i mnogi drugi. Nadalje, iz kasnijih laboratorijskih analiza mogu se dobiti brojne informacije - analize stabilnih izotopa pomažu u rekonstrukciji drevnog okoliša, arheozoološke analize pružaju uvid u prehranu, analize drevne DNA mogu dati uvid u dijelove genoma osoba koje su tamo boravile, analize sirovine, odnosno kamena od kojeg su izrađivali oruđa, mogu pružiti uvid u izvorišta materijala, a time i uvid u mrežu kontakata i kretanja ljudi.
Budući da se radi o inter- i multidisciplinarnim istraživanjima, u projekt su uključeni brojni znanstvenici iz domaćih i svjetskih institucija.
Osim spomenutih, u projektu surađuju i znanstvenici iz Arheološkog muzeja Istre, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta u Bologni, Sveučilišta Sapienza u Rimu, Sveučilišta u Ferrari te Sveučilišta u Beču, a svojim znanjem i radom projektu pridonose i mnogi drugi stručnjaci. Sve to garantira da će istraživanja istarskih nalazišta u skorijoj budućnosti pružiti mnoge važne nove podatke o prapovijesti tog kraja, a da će se posjetioci novog postava Arheološkog muzeja Istre u Puli moći diviti novim otkrićima i spoznajama. Nadalje, rezultati projekta pružit će i temelj za turističku valorizaciju i prezentaciju samih nalazišta, koja će, vjerujemo, razveseliti brojne putnike i posjetioce.