Kada je prije petnaest godina dr. Anthony Atala u laboratoriju stvorio novi mjehur za mladića Lukea Masselu, malo tko je naslućivao da je to početak jedne nevjerojatne znanstvene priče koja će otvoriti novo poglavlje u medicini budućnosti. Danas je dr. Atala nadomak novih dostignuća kada pokušava uz pomoć 300 suradnika u laboratoriju "proizvesti" tridesetak organa, među ostalim bubreg, gušteraču, srce i jetru. Regenerativna medicina koja se do jučer činila znanstvenom fantastikom danas je postala stvarnost.
"Luke se osjeća odlično, taj mladi čovjek u međuvremeno je završio fakultet i živi kvalitetan život”, rekao je za Jutarnji dr. Atala koji je iz Berlina došao u Zagreb u posjet specijalnoj bolnici Sv. Katarina i kako bi održao predavanje u HAZU na poziv svog prijatelja i suradnika profesora Dragana Primorca.
Čudesna je biografija znanstvenika za kojeg mnogi kažu da je jedan od najozbiljnijih kandidata da uskoro dobije i Nobelovu nagradu. Sveučilišni profesor, urolog, dugo je radio kao direktor Laboratorija za tkiva u dječjoj bolnici u Bostonu i, kao i često u životu, slučajnost je spojila Anthonyja Atalu i Lukea Masselu. Njegovi roditelji grčevito su tražili liječnika koji bi mogao pomoći njihovom sinu koji je već prošao petnaest operacija, a Atala je predložio spektakularni zahvat "proizvodnje" novog, zdravog organa u laboratoriju. "Detaljno sam roditeljima opisao što želim učiniti. Namjeravao sam uzeti zdrave stanice iz mokraćnog mjehura, ‘hraniti’ ih izvan tijela u laboratoriju i čekati da rastu. Pristali su. Nakon toga sam ih stavio u jedan trodimenzionalni model za uzgoj stanica kako bi struktura sazrela kao u pećnici kada se radi torta, da bi poslije novi mjehur bio vraćen pacijentu."
"Jesu li se roditelji bojali tako neobičnog zahvata u to vrijeme", pitam dr. Atalu koji kaže da su i Luke i njegovi roditelji odmah pokazali da mu potpuno vjeruju. "Sedam godina kasnije Luke je bio kapetan školske momčadi u hrvanju", kaže američki liječnik koji je od tog zahvata počeo neumorno raditi na razvoju regenerativne medicine.
U toj priči o dr. Atali, u kojoj se miješa znanost i bajka, postoji neka čudesna magija neobjašnjena do danas.
Dok je dr. Atala izuzetno pristupačan i jednostavan u objašnjavaju svog pionirskog rada, ne skrivajući niti jedan detalj što njegov tim radi, mnogo je zatvoreniji kada ga se pita o privatnom životu. Jedan od najslavnijih svjetskih kirurga rođen je u Peruu u brojnoj obitelji, ali o mladosti i putu koji je prošao kao mladi liječnik nerado govori. Kažu, pojavio se niotkuda, a otišao na sam vrh.
"U ovom času između ostalog radimo na istraživanjima vezanim za kožu, uretru, krvne žile, hrskavicu. Već više od dvadeset godina istražujem i bubrege i sa svojim timom došli smo do trenutka kada se može uzeti mali dio tkiva i dobiti prave stanice da ih se uzgoji u laboratoriju. Cilj je naravno vratiti natrag zdravi organ koji bi zamijenio bolesni i oštećeni, a time bi se izbjegle dijalize i skupo i teško liječenje. Sada provodimo klinička istraživanja i nadamo se da ćemo vrlo brzo početi zahvate na pacijentima", kaže dr. Atala.
Ovaj nevjerojatni znanstvenik danas je i prava zvijezda u Americi, pojavljuje se u najgledanijim televizijskim emisija, na naslovnicama je novina, a U.S. News&World Report uvrstio ga je među četrnaest osoba koje su najviše pridonijele progresu medicine i znanosti u 21. stoljeću. Stručni časopisi nedavno su objavili istraživanja vezana za uspješnu implantaciju u laboratoriju ‘proizvedene’ vagine, a u sljedećih pet godina dr. Atala namjerava sličan zahvat i kod muškaraca s oštećenim penisom. Zanimljivo je da je među financijerima njegovih projekata u Institutu za regenerativnu medicinu Wake Forest između ostalog i američka vojska, a bez 3D printera sve što se radi u laboratoriju bilo bi nezamislivo.
"Profesore, koliko su organi koje vi ‘proizvodite’ trajni, može li se garantirati da ih deset, petnaest, dvadeset godina neće odbacivati ljudsko tijelo”, pitam Atalu, ali odgovor, kaže, nije lako dati. Objašnjava uz osmijeh koji ne silazi s njegovog lica da je još mnogo nepoznanica, ali je činjenica kako Luke s mjehurom godinama nakon zahvata nema komplikacija i uzgojeni organ funkcionira normalno.
"Izuzetno je važno u razvoju novih tehnologija da je sve krajnje pouzdano i da se izbjegnu komplikacije prije nego što se ‘obnovljeni’ i zdravi organ vrati u pacijenta. Za pacijenta to mora biti dugoročno rješenje", govori dr. Atala. U posljednje vrijeme mnogo radi i s matičnim stanicama dobivenim iz posteljice i plodne vode. Tvrdi da je jedna od najvećih prednosti korištenja tih stanica da se cijeli postupak odvija u ranom stadiju, još prije poroda. "To su moćne matične stanice,koje se mogu diferencirati u mnoge ydrave stanice, po mnogočemu idealne, ne formiraju tumore i mogu se brzo uzgajati", kaže Atala uz podatak da banka od 100.000 matičnih stanica može biti dovoljna za gotovo sve Amerikance ako im zatreba u liječenju. Moguće je da se stanice sačuvaju za vlastito dijete za budući život, što bi u mnogim slučajevima bilo dragocjeno i izuzetno korisno.
Nedavno je i američki predsjednik Barack Obama objavio da je jedan od prioriteta američkog zdravstva personalizirana medicina. Najavio je dodjelu značajnih sredstava institucijama koje se time bave, a reagirala je i Europska komisija osnivanjem institucije koja će se baviti tim područjem. U izvršni odbor International Consortium of Personalized Medicine koji ima potporu EK imenovan je dr. Primorac, a Atala kaže da je ostvarena izuzetno dobra suradnja njegovog tima koji i dalje ima možda najbolje rezultate na tom području sa Specijalnom bolnicom Sv. Katarina u Zaboku.
"Smatramo da ta bolnica ide uz bok svjetskih i sjajno je što možemo surađivati. Upravo je u toj hrvatskoj bolnici po prvi put u ovom dijelu Europe realiziran zahvat koji je baziran na tehnologiji koju mi razvijamo, a riječ je o transplantaciji mezenhimalnih matičnih stanica izdvojenih iz masnog tkiva u koljeno bolesnika s oštećenom hrskavicom". Domaćin dolaska dr. Atale u Hrvatsku dr. Primorac kaže da je tom zahvatu prethodila aspiracija masnog tkiva iz trbušne stijenke. "Primijenjen je kod pacijenta s posljednjom, četvrtom fazom, oštećenja hrskavice, gdje je hrskavica u cijelosti nestala i gdje zapravo dolazilo do kontakta između dvije kosti. U konačnici, velika većina ovakvih pacijenata završi s ugradnjom umjetnog zgloba koljena, a prvi zahvat su kod nas napravili prof. Carlo Tremolada i do. Damir Hudetz”.
Kada god se u medicini, na granici mogućeg i nevjerojatnog, spomenu nove metode i zahvati, poput svega onoga što radi tim Anthonyja Atale, mnogi se ponadaju i čudotvornim rezultatima. ”Njih naravno nema, ali ove terapije imaju veliki potencijal pomoći ljudima. Ovisi i o bolesti, jer jedna terapija nije svemoguća za sve pacijente. Terapiju zato treba personalizirati prema svakom pojedinom pacijentu, koristeći specifične tehnologije koje su nam danas na raspolaganju. Siguran sam da ćemo vrlo brzo moći pacijentu vratiti novu, zdravu jetru ili bubreg. Treba raditi sustavno i ne ishitreno, jer je prvo pravilo da svaki novi postupak ili tehnologija ne smiju naškoditi pacijentu”.