Malo je vjerojatno da će se osoba zaraziti koronavirusom SARS-CoV-2 ako dođe u doticaj s površinom na koju su prethodno doletjele čestice virusa, piše NPR. Zaključak je to studije autora Emanuela Goldmana, mikrobiologa sa Sveučilišta Rutgers u SAD-u koja je objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet.
- U bolnicama su testirane površine u blizini pacijenata koji su oboljeli od covida-19 i na njima nije pronađena zarazna varijanta virusa, rekao je Goldman. Na površinama je, međutim, pronađena virusna ribonukleinska kiselina (RNK), za koju Goldman kaže da je "truplo" virusa. To je jedino što ostane kada virus umre. - Kada se nađe u okolišu, virus je jako slab i jako brze odumre, pojasnio je Goldman.
Znanstvenici i stručnjaci za javno zdravstvo početkom godine govorili su da je zaraza preko kontaminiranih površina problem, a neke studije objavljene u travnju tvrdile su da koronavirus na površinama može preživjeti i nekoliko dana.
- Smatralo se da je do prijenosa virusa dolazilo kada bi zaražena osoba kihnula ili kašljala u blizini neke površine te da bi se osoba zarazila tako što bi dotaknula tu površinu te potom te čestice dlanovima i šakama prenijela na svoje oči, nos ili usta, rekla je profesorica inženjerstva na Sveučilištu Virginia Tech Linsay Marr, stručnjakinja za zarazne bolesti koje se prenose zrakom.
Ljudima se tada savjetovalo da redovito dezinficiraju sve frekventnije površine, brišu namirnice koje kupe u trgovinama te čak i da nose rukavice. Marr sada tvrdi da je to bilo pretjerivanje te da svi dokazi upućuju da je udisanje čestica virusa dominantan način zaraze.
Znanstvenici sada znaju da su se eksperimenti s početka godine radili u kristalno čistim laboratorijima s puno većim dozama virusa od onih koje se mogu susresti u stvarnom životu. Specijalist za infekcije dišnih puteva dr. Kevin Fennelly s Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a kaže da nema znanstvenih podataka koji bi opravdali revno dezinficiranje kvaka na vratima, paketa i živežnih namirnica. Također, nema znanstvenog opravdanja za višesatno dezinficiranje frekventnih površina u zračnim lukama, višenamjenskim zgradama i javnog prijevoza.
- Nisam se susreo s podacima koji bi poduprli tezu da se virusom zaražavamo tako da on na nas skače s trotoara, rekao je Fennelly.
Marr kaže da čišćenje površina nije najbolji način za usporavanje širenja virusa. - S obzirom na to da baratamo ograničenim resursima i vremenom, bilo bi nam bolje da bavimo čišćenjem zraka, a ne površinama, dodala je.
Fennelly se slaže te dodaje da je vjerojatnije da će osoba zaraziti u zatvorenom prostoru poput restorana jer u njima boravi velik broj ljudi. - Bilo bi bolje da koristimo germicidne svjetiljke jer znamo da one ubijaju viruse koji se nalaze u zraku, pojašnjava Fennelly.
Delphine Farmer, kemičarka atmosfere sa Sveučilišta Colorado State kaže da špricanje prostora s dezinfekcijskim sredstvima potencijalno može biti i opasno. - Obilato korištenje izbjeljivača i vodikovog peroksida može dovesti do stvaranja otrovnih čestica koje se potom udišu, upozorava. - Mogu uzrokovati oksidativni stres, a neke su čisti otrov.
Stručnjaci koji su razgovarali s NPR-om ponovili su da osobe od koronavirusa najbolje mogu zaštititi tako što će nositi masku i izbjegavati velike gužve. - Vrijeme koje provodite u zatvorenom prostoru s osobama koje nisu članovi vašeg kućanstva svedite na minimum. Kada se nađete u takvim prostorima, obavezno nosite masku. Kada se nalazite na javnim površinama ili u javnom prijevozu, nemojte dodirivati sve i svašta. Umjesto da dezinficirate te površine, bolje češće perite ruke, kažu stručnjaci.
- Ako ste baš odlučili brisati stvari koje kupite u trgovini, ne morate to raditi skupim sredstvima. Dovoljni su obični sapun i voda, rekla je Farmer.