Teritorij današnje Hrvatske bio je u prošlosti dio većeg kompleksa miješanja “novih” zemljoradničkih populacija iz Anatolije, koji na ovo područje dolaze otprilike prije 7000 do 8000 godina, i starijih “lovačko-sakupljačkih” populacija, pokazala je velika studija objavljena u novom broju vodećeg svjetskog znanstvenog časopisa Nature.
Studija “Genomska povijest jugoistočne Europe” obuhvaća analizu 225 genoma izoliranih iz prapovijesnih koštanih podataka, među kojima i 18 s područja Hrvatske. U studiji je surađivalo 117 znanstvenika iz 82 institucije u Europi i SAD-u pod vodstvom Davida Reicha s Harvarda, Iaina Mathiesona sa Sveučilišta Pennsylvania i Rona Pinhasija sa Sveučilišta u Beču.
Starost uzoraka
- U ovo istraživanje bilo je uključeno 10 hrvatskih znanstvenika koji su analizirali ili ustupili za analizu ljudske ostatke 18 uzoraka iz devet hrvatskih prapovijesnih nalazišta među kojima su i Vučedol, pećina Zemunica i Beli Manastir - Popova zemlja. Starost tih uzoraka je otprilike od 3000 do 8000 godina - rekao je dr. Mario Novak iz Instituta za antropologiju u Zagrebu, jedan od glavnih suradnika u istraživanju.
- Analiza 225 drevnih genoma pruža podatke za genetičke kontakte i miješanja različitih skupina tijekom prapovijesti, posebice došljaka s prostora Anatolije, koji su odgovorni za širenje zemljoradnje, te ljudskih skupina koje su od ranije nastanjivale jugoistočnu Europu. U nekim slučajevima miješanje različitih skupina ljudi dogodilo se vrlo rano, odmah po dolasku novih populacija - pojasnio je Novak.
Kostur star oko 4700 godina u grobnici u Popovoj zemlji kod Belog Manastira najstariji je slučaj kuge u Europi
Miješanje skupina
- Međutim, većinom su lokalni lovci i sakupljači ostali izolirani od pridošlica, čiji je način života bio drastično drugačiji idućih nekoliko stotina godina. Tek tri tisuće godina kasnije moguće je govoriti o završetku procesa miješanja tih dviju skupina, zemljoradnika i lovaca-sakupljača - dodao je Novak.
Studija u Natureu pokazala je da su u davnoj prošlosti hrvatski krajevi bili iznimno važni u mnogim aspektima biološke i kulturne razmjene te miješanja populacija.
- Ono što su prijašnja istraživanja pretpostavljala, a ovo potvrdilo jest da su mezolitički lovci-sakupljači na teritoriju Hrvatske bili mnogo tamnije kože od kasnijih neolitičkih došljaka. Uz to, ovom studijom se potvrdilo prisutnost pojedinaca koji svoje korijene vuku iz euroazijskih stepa, i to čak 2000 godina ranije nego što se to do sada smatralo, dakle prije otprilike 6500 godina - kazao je Novak. Među hrvatskim nalazištima posebno je istaknuo Beli Manastir-Popova zemlja.
- Iz toga nalazišta potječu ljudski ostaci stari oko 4700 godina koji ukazuju na najstariji dosadašnji slučaj kuge u Europi. O tome smo slučaju kolega dr. Ivor Janković, također iz Instituta za antropologiju, i ja, kao dio većeg međunarodnog tima, prije dva mjeseca objavili rad u časopisu Current Anthropology. Ti su ljudski ostaci korišteni i u ovoj studiji - kaže Novak.
Hrvatski tim
Uz dr. Marija Novaka na studiji u Natureu surađivali su i dr. Ivor Janković, prof. Ivor Karavanić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. Mario Šlaus iz Antropološkog centra HAZU, Maja Čuka i Darko Komšo iz Arheološkog muzeja u Puli, Marko Menđušić iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku, Joško Zaninović iz Gradskog muzeja Drniš, te Dženi Los i Josip Burmaz iz arheološke tvrtke Kaducej.
Život posvećen analizi kostiju
Mario Novak (40) diplomirao je i doktorirao arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Institutu za antropologiju kao biološki antropolog radi na analizi ljudskih koštanih ostataka iz arheološkog konteksta. Voditelj je multidisciplinarnog znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske - multidisciplinarni pristup” koji uključuje niz suradnika iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Italije i SAD-a.
- U istraživanje objavljeno u Natureu uključio sam se tijekom boravka na poslijedoktorskom usavršavanju na University College Dublin u Irskoj. Tamo sam boravio između 2013. i 2015. pod mentorstvom jednog od voditelja studije, prof. Rona Pinhasija, koji je sada na Sveučilištu u Beču - kazao je Mario Novak.