Projekt Instituta Ruđer Bošković (IRB) namijenjen za obnovu postojećih objekata te izgradnju pet novih, uvećan je na sjednici Vlade na 72 milijuna eura i predstavlja najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina i najveće od osnutka Ruđera, priopćeno je.
Vlada je na prošlotjednoj sjednici usvojila prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) o povećanju sredstva za projekt “Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu“ (O-ZIP) za 11,5 milijuna eura. Radi se o kapitalnom strukturnom projektu Instituta Ruđer Bošković (IRB) čije je financiranje predviđeno iz fondova Europske unije, odnosno Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' 2014. - 2020. Uz strateške projekte Vlade financirane iz strukturnih fondova, taj je Ruđerov projekt četvrti po veličini financiranja iz europskih strukturnih fondova te predstavlja najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina, priopćeno je iz Ruđera.
Sredstva će se iskoristi za obnovu postojećih objekata te izgradnju pet novih i to za informacijsko-komunikacijske znanosti i tehnologije, istraživanje mora i okoliša, biomedicinska istraživanja, napredne materijale i tehnologije te kongresni centar.
Vlada je prihvatila prijedlog MZO-a o povećanju sredstava u iznosu 85,9 milijuna kuna, a ministrica Blaženka Divjak istaknula je kako se tijekom pripreme projektno-tehničke dokumentacije za provedbu projekta OZIP pokazala nužnost za povećanjem prvotno planiranih sredstava od 60,7 milijuna eura na iznos od 72 milijuna eura.
''Nažalost, tržišna je cijena građevinskih radova u Hrvatskoj naglo porasla od inicijalnih procjena na početku prijave projekta 2012. godine. Također, promijenio se zakonski okvir u kojem se za gradnju zahtijeva zadovoljavanje energetskih certifikata nulte kategorije. Stoga se danas projekt OZIP ne bi nikako mogao realizirati u okviru prvotno predviđenog proračuna iz 2012. godine", kazao je ravnatelj IRB-a David M. Smith.
Projekt je kao ključni dio dugoročne strategije IRB-a razvijen u vrijeme pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2012. godine. Studija predizvodljivosti dovršena je 2013. godine, 2014. godine projekt je ušao u tekući Operativni program koherentnosti i kohezije, a studija izvodljivosti započela je 2016. godine.
''Zahvaljujući OZIP-u nabavit ćemo sofisticiranu istraživačku opremu usklađenu s postojećom ekspertizom Ruđerovih znanstvenika i potrebama hrvatskog gospodarstva“ kazao je Smith.
Podsjetio je da je znanstvenik iz Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a Oliver Vugrek nedavno uspješno zaključio projekt sekvencioniranja genoma virusa SARS-CoV-2 izolirana iz pacijenata u Hrvatskoj, u suradnji s kolegama iz Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te iz riječkog Medicinskog fakulteta i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Borbu protiv koronavirusa i bolesti COVID-19 znanstvenici IRB-a nastavljaju i u okviru upravo završenog tematskog natječaja za istraživačke projekte 'Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanima koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije' (IP-CORONA-2020-04) Hrvatske zaklade za znanost, u kojem je Institut prijavio 8 projekata, dok je na dodatnih 20 projekata partner u istraživanjima.
Smith je dodao da je potrebno neprestano, a ne samo u trenucima velikih kriza i ugroza poput aktualne pandemije podizati svijest javnosti na doprinos znanstvenika diljem svijeta i u Hrvatskoj na dobrobit čovječanstva.