Prije neki dan je stigla alarmantna vijest iz dubokog svemira kad se doznalo da je zbog pogreške NASA-e nakratko izgubljena komunikacija s Voyagerom 2. Ta sonda, lansirana 1977. godine, udaljava se od Zemlje brzinom od oko 15 kilometara u sekundi već gotovo 45 godina, piše za Telegraph njihov komentator Ed Cumming.
Danas je udaljena oko 20 milijarde kilometara, gdje ne dopiru Sunčeve čestice i magnetnka polja. No čak i u međuzvjezdanoj praznini, očito je još uvijek u opasnosti od ljudske nesposobnosti.
Možda se pitate što bi slavni Stephen Hawking rekao o ovoj pogrešci. Naime, veliki astrofizičar dugo je izražavao zabrinutost da griješimo što svima i svakome u svemiru na ovaj način, pomoću sonde, objavljujemo svoju prisutnost. Smatrao je da izvanzemaljskim civilizacijama ne bismo izgledali ništa razvijenije nego nama izgledaju bakterije.
Neka izvanzemaljska letjelica koja se susretne s Voyagerom, tu će sondu smatrati starudijom, a ne zastrašujući dokazom rađanja nove galaktičke civilizacije.
Tragači za svemirskim civilizacijama dugo su zbunjeni Fermijevim paradoksom, koji postavlja pitanje zašto još nismo upoznali vanzemaljce.
Cixin Liu, autor znanstveno-fantastičnih romana, rekao je da možda postoje brojne civilizacije koje promatraju svemir, ali sve one znaju da će, ako otkriju svoju lokaciju, riskirati da odmah budu uništene, jer će ih stanovnici drugog planeta vidjeti kao prijetnju. U ovom scenariju, jedina društva koja opstaju su ona koja se skrivaju.
No nada da bismo ipak mogli opstati kao civilizacija ne leži u našoj pameti, nego, paradoksalno možda baš u našoj gluposti.
Zamislite neke napredne civilizacije iz svemira koje proučavaju radijske emisije od izuma radija sve do sada. Oni bi tako doznali da je mjesto Woodrowa Wilsona i JFK-a na mjestu čelnika najmoćnije države svijeta zauzeo Donald Trump, a na mjesto Churchilla stigao je Boris Johnson. Civilizacija koja je hodala po Mjesecu i imala nadzvučne zrakoplove sada se na internetu svađa oko toga je li Barbie feministica ili nije.
Ti promatrači našeg neba zaključili bi da, umjesto da napredujemo prema izumu tehnologije koja će zavladati galaksijom, idemo unazad.
Tko bi se trudio uništiti civilizaciju koja savršeno dobro radi posao uništavanja same sebe? Mislili smo da će nas naša domišljatost spasiti, ali naša se glupost može pokazati vrjednijom.