U nastavku donosimo:
- pravu pozadinu pramena kose Thomasa Jeffersona i zašto je postao ključ povijesne enigme
- što u recenziranom istraživanju otkriva tim Richarda Kurina iz Smithsonian Institutiona
- kako su povijesni izvori o Sally Hemings i obitelji Jefferson isprepleteni s novim genetskim nalazima
- iskustva i stavovi potomaka uključujući povlačenje sudionice iz DNA studije i reakcije akademske zajednice
- ekskluzivne detalje o putu uzoraka, timu za drevnu DNK i ulozi časopisa PNAS i NPR u ovoj priči
Prije masovne i pristupačne pojave fotografije, ljudska kosa bila je najtrajniji, najintimniji i najjeftiniji način čuvanja sjećanja na voljenu osobu. Tako je bilo i u slučaju Thomasa Jeffersona (1743. - 1826.), jednog od osnivača SAD-a, glavnog autora Deklaracije o nezavisnosti i trećeg američkog predsjednika. Tri sata nakon što je Thomas Jefferson preminuo u svom domu u Monticellu u blizini Charlottesvillea u Virginiji, njegov osobni tajnik Nicholas Trist odrezao mu je pramen kose. Trist je zatim svezao kosu narančastim koncem i stavio je u papirnati omot, zajedno s kratkom bilješkom u kojoj je opisao što je učinio.
Dva stoljeća kasnije DNA analiza Jeffersonove kosa dovela je do pravorijeka u najdugotrajnijem sporu oko očinstva u američkoj povijesti: jedan od osnivača SAD-...
