StoryEditor
PITANJA I ODGOVORI

NAJVEĆA ENIGMA PANDEMIJE COVIDA-19 Kakva je uloga djece u širenju koronavirusa?

Devetogodišnji dječak koji se krajem siječnja zarazio na skijanju u francuskim Alpama bio je u kontaktu sa 172 osobe. Nijedna od njih nije se zarazila, čak ni njegovi brat i sestra. No, nakon povratka kući svi su se zarazili gripom
 Ranko Šuvar / CROPIX

Kakva je uloga djece u širenju koronavirusa, jedna je od ključnih zagonetki od prvih dana pandemije. U svijetu je proveden tek mali broj studija koje se odnose na djecu i Covid-19, a znanstvenici su podijeljeni u pogledu njihove interpretacije.

Većina europskih zemalja ponovno je otvorila škole, a nakon što se prije dva tjedna mali dio hrvatskih učenika vratio u škole, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u srijedu je objavio nove upute za sprečavanje epidemije koronavirusa za vrtiće i razrednu nastavu koje vrijede od 25. svibnja. No, učenici od 5. do 8. razreda ove se školske godine neće vraćati u školske klupe, a nastava za srednjoškolce i dalje će se odvijati na daljinu uz mogućnost provedbe praktične nastave i završnih ispita u školskim prostorima.

Koliko je djece zaraženo?

Djeca predstavljaju mali dio potvrđenih slučajeva Covida-19: u Kini, Italiji i SAD-u manje od dva posto prijavljenih slučajeva zaraze odnosilo se na mlađe od 18 godina. I kod nas je ta brojka mala; prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je do 11. svibnja potvrđeno 127 oboljelih u dobi do 19 godina. U dobi do devet godina bilo je pozitivno 56 djece, od kojih 22 dječaka i 34 djevojčice, a u dobi od devet do 19 godina zabilježen je 71 takav slučaj (36 muškog i 35 ženskog spola).

No, istraživači su podijeljeni kad je riječ o tome jesu li djeca izložena manjem riziku da se zaraze koronavirusom pa da zatim šire infekciju. - Sve je veći broj dokaza da su djeca manje podložna zarazi koronavirusom, imaju blažu infekciju i rijetko su odgovorna za prijenos zaraze u kućanstvu - izjavio je za Business Insider dr. Alasdair Munro sa Sveučilišta Southampton i koautor studije u British Medical Journalu (BMJ) koja je pokazala da djeca nisu “superširitelji” koronavirusa.

Što je pokazao slučaj devetogodišnjeg Britanca?

Pokazuje to i studija objavljena u časopisu Clinical Infective Diseases u kojoj se analizira slučaj jednog od prvih zaraženih Britanaca, devetogodišnjeg dječaka koji se krajem siječnja zarazio na skijanju u francuskim Alpama. Dječaka je zarazio obiteljski prijatelj, biznismen i prvi zaraženi Britanac - Steve Walsh koji je na skijanje stigao s poslovnog puta u Singapuru. Kako je dječak pokazivao blage simptome bolesti, nastavio je sa svojim aktivnostima i pohađao sate skijanja u čak tri škole. Do trenutka kad se spoznalo da je zaražen koronavirusom i stavljen u karantenu, dječak je bio u kontaktu sa 172 osobe. No, nitko od njih nije se zarazio, čak ni njegovi brat i sestra.

- Taj bi slučaj mogao sugerirati da djeca možda nisu važan izvor prijenosa novog virusa. Dječak je bio u tri škole skijanja dok je pokazivao simptome, no nije nikoga zarazio, što ukazuje na potencijalnu različitu dinamiku prijenosa Covida-19 kod djece - izjavio je za AFP francuski epidemiolog Kostas Danis, vodeći autor studije. Zanimljivo je da su se nakon povratka u Veliku Britaniju dječak te njegovi brat i sestra zarazili gripom.

Koliko često djeca prenose koronavirus?

Studije o tome koliko često djeca prenose Covid-19 još su rijetke. Istraživači nizozemskog Nacionalnog instituta za javno zdravlje i okoliš (RIVM) pažljivo su pogledali kako se bolest širila u 54 kućanstva koja čine 123 odrasle osobe i 116 djece u dobi od 16 godina i mlađa. Nisu pronašli nijednu obitelj u kojoj je dijete bilo prvi pacijent. - Treba imati na umu da je ova studija počela tek nakon što su škole zatvorene - rekla je za Science Susan van den Hof, epidemiologinja RIVM-a. No, postoje dodatni dokazi iz nizozemskih studija praćenja kontakata zaraženih osoba. Od 43 kontakta zaražene djece i tinejdžera koji su praćeni, niti jedan nije zaražen.

Kirsty Short, australska virologinja sa Sveučilišta u Queenslandu u Brisbaneu, vodila je još neobjavljenu analizu iz zemalja koje tada nisu zatvorile škole, poput Singapura. Otkrila je da su djeca rijetko bila prva koja su unijela zarazu koronavirusom u obiteljski dom: to se dogodilo u samo osam slučajeva. Za usporedbu, kod ptičje gripe H5N1 djeca su u 50 posto slučajeva unijela zarazu u kućanstvo.

Što kažu protivnici otvaranja škola?

No, neki znanstvenici su se protivili povratku djece u škole te tvrde da je učestalost zaraze kod djece niža nego u odraslih uvelike zbog toga što proteklih mjeseci nisu bila toliko izložena virusu jer su škole u većini zemalja bile zatvorene. K tome, djecu se ne testira tako često kao odrasle jer imaju blage simptome ili ih uopće ne ispoljavaju.

- Ne vidim nikakav snažan biološki ili epidemiološki razlog zbog čega bih vjerovao da se djeca neće zaraziti. Sve dok postoji prijenos zaraze u odrasloj populaciji, ponovno otvaranje škola vjerojatno će olakšati širenje bolesti jer se zna da respiratorni virusi kruže u školama i vrtićima. Ostali respiratorni virusi mogu se prenijeti s odraslih na djecu i obrnuto, tako da ne vjerujem da je ovaj virus izuzetak - rekao je za Nature dr. Gary Wong, koji se bavi istraživanjem respiratornih bolesti kod djece na Kineskom sveučilištu u Hong Kongu.

Istodobno, znanstvenici proučavaju imunološke reakcije kod zaražene djece kako bi otkrili zašto imaju blaže simptome nego odrasli. Studija koju je krajem travnja objavio Lancet Infectious Diseases na osnovi analize kućanstava u Shenzenu u Kini pokazala je kako je podjednako vjerojatno da će se djeca mlađa od deset godina zaraziti kao i odrasli, ali pritom neće razviti teške simptome. S druge strane, studija objavljena krajem travnja u časopisu Science, u kojoj su analizirani epidemiološki podaci iz Hunana, pokazala je da su djeca manje podložna infekciji od odraslih. Kineski su znanstvenici otkrili da na svako zaraženo dijete mlađe od 15 godina dolaze tri zaražene osobe u dobi između 20 i 64 godine. Nadalje, istraživanja provedena u Južnoj Koreji, Italiji i Islandu, gdje je testiranje bilo raširenije, pokazala su nižu stopu infekcije među djecom.

Iako se čini da su koronavirusne infekcije u dječjoj populaciji uglavnom blage, smatra se da djeca mogu prenijeti bolest na starije ljude s većim rizikom od ozbiljnih bolesti. Dva rada koja su još u “preprintu” navode da djeca sa simptomima Covida-19 mogu imati slične razine virusne RNK kao i odrasli.

- Na temelju tih rezultata, moramo biti oprezni protiv neograničenog ponovnog otvaranja škola i vrtića u postojećoj situaciji. Djeca mogu biti zarazna kao i odrasli - napominje Christian Drosten iz bolnice Charité u Berlinu, jedan od vodećih njemačkih virologa.

U svakom slučaju, rasprava o ulozi djece u širenju Covida-19 i dalje je otvorena. Odgovore na neka pitanja mogle bi dati velike populacijske studije, uključujući serološka testiranja kojima se može utvrditi raširenost koronavirusa u nekoj zajednici.

Kawasakijev sindrom: Pogađa djecu, povezan s koronavirusom

Srpski su mediji proteklih dana izvijestili da je dvoje djece zaražene koronavirusom koja se liječe u beogradskom Institututu za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta “Dr. Vukan Čupić” dobilo toksični šok, jedan od simptoma rijetke i opasne Kawasakijeve bolesti. Slični su slučajevi zablježeni u SAD-u, Italiji, Švicarskoj, Portugalu, Velikoj Britaniji i Španjolskoj.

Kawasakijeva bolest ili Kawasakijev sindrom obuhvaća skup simptoma među kojima su visoka temperatura, osip, oticanje limfnih žlijezda na vratu, crvenilo očiju, dijareja, povraćanje i upala stijenki krvnih žila. Ova rijetka bolest pogađa djecu mlađu od pet godina.

- Inicijalne hipoteze pokazuju da bi Kawasakijev sindrom mogao biti povezan s Covidom-19. Pozivamo sve liječnike u svijetu da surađuju s nacionalnim vlastima i WHO-om kako bi bili na oprezu i bolje razumjeli taj sindrom kod djece - poručio je Tedros Adhanom Ghebreyesus, čelni čovjek Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 19:58