Godine 1545. narod Azteka pogodila je strašna nesreća. Ljudi su počeli dobivati groznicu, glavobolju, krvarili su iz očiju, usta i nosa. Smrt bi obično nastupila za tri ili četiri dana.
Unutar pet godina skoro 80 posto populacije – oko 18 milijuna ljudi – bilo je pokošeno epidemijom na aztečkom jeziku poznatom kao 'cocoliztli', što u prijevodu znači 'smrtonosna epidemija', a dosad se nerijetko prevodilo i kao 'kuga'. No, koja ih je to točno bolest pokosila bio je misterij gotovo 500 godina.
U ponedjeljak su znanstvenici isključili da se radilo o boginjama, ospicama, zaušnjacima i gripi kao i o tifusnoj crijevnoj groznici za koje su pronašli DNK dokaze na zubima davno umrlih ljudi.
- Od 1545. pa do 1550. godine cocoliztli su bili samo jedna od mnogih epidemija koje su pogodile Azteke nakon dolaska Europljana. No, najrazornija je bila druga od tri velike epidemije koja je odnijela najviše žrtava, rekla je Åshild Vågene sa Sveučilišta Tübingen u Njemačkoj.
- O uzroku epidemije se raspravlja već desetljećima, no tek sad smo došli do pravog odgovora i to zahvaljujući analizi drevne DNA, dodala je.
Vågene je jedna od autorica studije objavljene u znanstvenom časopisu Nature Ecology and Evolution.
Pojava bolesti smatra se jednom od najsmrtonosnijih epidemija u ljudskoj povijesti, po žrtvama bliska Crnoj smrti – bubonskoj kugi koja je u 14. stoljeću pobila oko 25 milijuna Europljana – skoro polovinu stanovništva kontinenta.
Europski kolonizatori donijeli su bolest u Novi svijet i zarazili lokalno stanovništvo koje s tom bolešću nikad nije bilo u kontaktu pa nije imalo imunitet.
Spomenute 1545. godine cocoliztli epidemija pojavila se na području današnjeg Meksika i Gvatemale, samo dvadeset godina nakon što je, neposredno nakon dolaska Španjolaca, epidemija ospica ubila između pet i osam milijuna ljudi.
Druga epidemija između 1576. i 1578. godine pobila je ostatak stanovništva.
- U gradovima su bili iskopani veliki rovovi i od jutra do mraka svećenici nisu radili ništa drugo nego pokapali mrtve, napisao je franjevački povjesničar Fray Juan de Torquemade u svojoj kronici.
Liječnicima je već dugo poznato da se simptomi bolesti Azteka nisu poklapali sa simptomima ospica i malarije. No, sada su, čini se, napokon pronašli krivca. Analizirajući DNA uzet iz 29 kostura pokopanih u grobnici preminulih od cocoliztli epidemije, pronađeni su uzorci bakterije Salmonela enterica, vrste Paratyphi C.
Poznato je da ta bakterija uzrokuje crijevnu groznicu poput tifusa. Ta vrsta bakterije danas rijetko uzrokuje infekciju.
Mnogi sojevi salmonele širili su se putem zaražene vode ili hrane i doputovali su u Meksiko s domaćim životinjama dovezenim iz Španjolske.
Zna se da je Salmonela enterica bila prisutna u srednjovjekovnoj Europi.
- Testirali smo sve bakterijske patogene i viruse za koje su dostupni genomski podaci i Salmonela enterica je bila jedina detektirana bakterija, kaže koautor studije Alexander Herbig.
No, moguće je da su neki patogeni ostali neotkriveni ili su potpuno nepoznati.
- Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je Salmonela enterica uzrok cocoliztli epidemije, no svakako je jedan od najozbiljnijih kanidata.