NASA-in planetarni znanstvenik: ‘Riješio sam misterij Betlehemske zvijezde‘

Zagonetka je to koja stoljećima zaokuplja astronome i povjesničare. Betlehemska zvijezda navodno je vodila tri maga ili mudraca s Istoka (sveta tri kralja) do kolijevke Isusa Krista o čemu piše u Evanđelju sv. Mateja: "Zvijezda koju vidješe na njezinu izlasku išla je pred njima dok se ne zaustavi na mjestu gdje bijaše dijete".

No, što je bila Betlehemska zvijezda: supernova, komet, planetarna konjunkcija? I je li se taj događaj uopće zbio u povijesti? Ta i slična pitanja dugo su predmet rasprava koje uvijek ožive u prosincu. No, sada postoji i valjani razlog jer je NASA-in planetarni znanstvenik dr. Mark Matney u časopisu Journal of the British Astronomical Association ponudio uvjerljivo objašnjenje nebeskog fenomena koji je nadahnuo neka od najljepših djela kršćanske umjetnosti.

Betlehemska zvijezda bio je komet koji su drevni kineski astronomi zabilježili na nebu pet godina prije nove ere, tvrdi Matney. On se za taj nebeski misterij zainteresirao dok je kao student radio u planetariju koji je organizirao božićnu predstavu o Betlehemskoj zvijezdi koja se uzdizala na južnom nebu sve dok se nije činilo da se zaustavila iznad tri maga. Tada je naglašeno da se nijedan poznati astronomski objekt ne može ponašati na način opisan u priči o mudracima s Istoka.

"Putovanje mudraca". Povorka triju kraljeva od Jeruzalema do Betlehema. Ilustracija iz 1936. godine

leemage/Bridgeman Images via AFP

- Sjećam se da sam sjedio tamo i govorio: ‘Oh, znam jedan objekt bi se tako mogao ponašati‘ – prisjetio se Matney za Scientific American. Smatrao je da bi ključ mogao biti komet dugog perioda iz Oortovog oblaka, ogromnog sfernog oblaka jezgri kometa na granici Sunčevog sustava. - Ako bi takav komet proletio izuzetno blizu Zemlje, otprilike kao Mjesec, mogao bi stvoriti čudan izgled objekta nalik zvijezdi koja se uzdiže na dnevnom nebu, a zatim se čini da stoji mirno nekoliko sati – kaže Matney. Kako bi testirao tu ideju, proučio je prethodne izvještaje o zapisima drevnih kineskih astronoma o „zvijezdi metli” (izraz koji su koristili za opis kometa) koja se pojavila u proljeće 5. godine prije nove ere i svijetlila više od 70 dana.

Matneyjev računalni model pokazuje da bi se prividno kretanje toga kometa ujutro 8. lipnja, viđeno iz Judeje, podudaralo s opisom u Evanđelju sv. Mateja. "Dok su mudraci putovali južno od Jeruzalema do Betlehema, komet bi se zaustavio u južnom azimutu otprilike poravnatom s cestom, stvarajući dojam da ‘ide ispred‘ njih”, piše Matney.

Fotografija prikazuje srebrnu zvijezdu s 14 krakova u špilji za koju se vjeruje da je točno mjesto rođenja Isusa Krista i gdje se kršćanski vjernici dolaze moliti u crkvi Rođenja Isusova u gradu Betlehemu na Zapadnoj obali

THOMAS COEX/AFP

„Zvijezda metla”, koju su opisali kineski astronomi, desetljećima intrigira znanstvenike. Tako je engleski astronom Colin Humphreys u studenome 1991. godine objavio rad u kojemu je ustvrdio da je Betlehemska zvijezda komet koji je bio vidljiv između 9. ožujka i 4. svibnja 5. godine prije nove ere. To tumačenje uklapa se u spoznaje da je Isus rođen četiri ili pet godina prije početka nove ere, vjerojatno u proljeće: u Evanđelju po Luki spominje se da su u doba Kristova rođenja pastiri bili na livadi.

Kršćani su počeli slaviti Isusovo rođenje tek oko 350 godina nakon što se ono zbilo, a u to je doba većina ljudi na rimskim teritorijima još slavila saturnalije, svetkovine zimskog solsticija koje su obilježavale kraj poljoprivredne godine. Tri mudraca s Istoka (u zapadnom kršćanstvu se od 8. stoljeća za mudrace s Istoka koriste imena Baltazar, Melkior i Gašpar) vjerojatno su bili astrolozi koji su pomno pratili događanja na nebu. Iako se Matneyjev model čini jako dobrim objašnjenjem za Betlehemsku zvijezdu, njemački astrofizičar Ralph Neuhäuser sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni kaže da kineski zapisi mogu zavaravati. - Što su zapisi stariji, općenito, to je manje informacija ostalo – rekao je Neuhäuser za Scientific American.

Kršćanski vjernik ljubi srebrnu zvijezdu s 14 krakova, za koju se vjeruje da označava točno mjesto rođenja Isusa Krista, u špilji Bazilike Rođenja Isusova u biblijskom gradu Betlehemu na Zapadnoj obali

Ahmad Gharabli/AFP

Jedna od popularnih teorija o betlehemskoj zvijezdi je da je to bila supernova: katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije. Supernove su zabilježene tisućama godina unatrag. No, jedina supernova koja je bila vidljiva sa Zemlje u doba Kristova rođenja zapravo se dogodila 185. godine nove ere, a zabilježili su je kineski astronomi.

Mnogi su astronomi pokušali izračunati što je bilo vidljivo na nebu u doba Kristova rođenja. Slavni Johannes Kepler (1571. - 1630.) prvi je došao do zaključka da je Betlehemska zvijezda bila jedna vrlo rijetka trostruka konjunkcija Jupitera i Saturna 7. godine prije nove ere. Konjunkcija označava pojavu kada dva nebeska tijela, gledano sa Zemlje, imaju približno jednak položaj. U knjizi "Tajna betlehemske zvijezde" iz 1979. godine britanski astronom David Hughes izložio je kako su se Jupiter i Saturn 7. godine prije nove ere tri puta uzastopno približili, i to krajem svibnja, početkom listopada i početkom prosinca. Trostruka konjunkcija Jupitera i Saturna za mnoge je astronome objašnjenje za Betlehemsku zvijezdu. Zanimljivo je da je nekoliko dana uoči Božica 2020. godine bila vidljiva konjunkcija Jupitera i Saturna. Posljednja konjunkcija tih planetarnih divova zbila se prije gotovo 400 godina, a sljedeća će biti 2080. godine.