Copernicus Climate Change Service (C3) objavio je u utorak da je protekli mjesec bio najtopliji lipanj otkad se mjeri temperatura zraka. Tako je prosječna globalna temperatura u lipnju bila za jedan Celzijev stupanj viša od klimatološkog prosjeka. Još je ekstremniji bio lipanj u Europi jer je prosječna temperatura bila čak dva Celzijeva stupnja viša nego što je uobičajeno.
- C3S je servis koji daje informacije o klimi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti za Europu i ostatak svijeta. Temelji se na istraživanjima koja se provode u sklopu svjetskog klimatskog istraživačkog programa, a prema pravilima koja definira globalni klimatski opservacijski sustav. Prema ovom izvoru, prošli je lipanj bio najtopliji od 1880. godine do danas. Informacija da je lipanj najtopliji ne iznenađuje, s obzirom na gotovo svakodnevna izvještavanja diljem Europe o mjerenim visokim temperaturama. Interesantno je da je odstupanje gotovo cijeli Celzijev stupanj veće od dosadašnje najveće anomalije - rekla nam je klimatologinja Lidija Srnec iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Prošli tjedan bio je posebno ekstreman u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj, Švicarskoj i Austriji koje su se našle na udaru toplog zraka iz Afrike. Pali su i neki temperaturni rekordi, pa je tako kod francuskog grada Nimesa 28. lipnja izmjereno 45,9 Celzijevih stupnjeva.
Lidija Srnec
- U Hrvatskoj je protekli mjesec posvuda bio znatno topliji od prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u odnosu na 30-godišnje razdoblje od 1961. do 1990. bila su između dva u Komiži i 4,7 Celzijevih stupnjeva u Pargu. Prema raspodjeli percentila temperature zraka, istok Hrvatske i neki dijelovi uz obalu bili su vrlo topli, a ostatak zemlje ekstremno topao - pojasnila je Lidija Srnec. Naglasila je kako je protekli lipanj drugi najtopliji u nizu od početka 20. stoljeća na postajama Zagreb - Grič, Osijek, Gospić i Hvar.
- Na svim spomenutim postajama najtopliji lipanj zabilježen je 2003. godine, kad je srednja mjesečna temperatura zraka iznosila 24,5 na Zagreb - Griču, 24,2 u Osijeku, 26,5 u Hvaru i 21,4 celzija u Gospiću. Ovogodišnje su vrijednosti iznosile 23,8 na Zagreb - Griču, 23,1 u Osijeku, 25,1 u Hvaru te 21,1 Celzijevih stupnjeva u Gospiću - dodala je Lidija Srnec.
Naša sugovornica osvrnula se i na analizu europskih znanstvenika koji su ustvrdili da su toplinski valovi sada pet puta vjerojatniji nego u prošlosti.
- Učestalost toplinskih valova i drugih ekstremnih vremenskih događaja danas je vjerojatnija nego u prošlosti. Naime, istraživanja su pokazala da s globalnim zatopljenjem raste vjerojatnost učestalosti ekstremnih događaja, njihov intenzitet i trajanje. Samim time u budućnosti su vjerojatniji intenzivniji toplinski valovi - naglasila je Lidija Srnec.
Ustvrdila je da simulacije regionalnim klimatskim modelima za područje cijele Hrvatske daju porast temperatura u svim sezonama.
- Osim porasta srednjih temperatura zraka, očekuje se i porast maksimalnih, ali i minimalnih temperatura te broja toplih i vrućih dana (dani s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 i 30 Celzijevih stupnjeva), odnosno dana s toplim noćima (minimalna temperatura se ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva). To znači da ljeti možemo očekivati veći broj toplinski neugodnih dana za ljude - istaknula je Lidija Srnec.
- U takvim je situacijama najbolje ne izlagati se suvišnim naporima, prilagoditi odjeću, konzumirati laganiju prehranu uz dovoljno tekućine kako organizam ne bi dehidrirao. Također treba izbjegavati prekomjerno izlaganje UV zračenju i svakako slušati savjete liječnika - zaključila je Lidija Srnec.