PIŠE SCIENCE

Ne prestaju polemike o švedskom modelu, neki epidemiolozi su toliko ogorčeni da su napustili državu

Ugledni časopis Science razgovarao je s brojnim predstavnicima "grupe 22", stručnjaka koji smatraju da je Švedska pogriješila
Glavni državni epidemiolog u Švedskoj Anders Tegnell
 Erik Simander/AFP

Čini se kako nema kraja raspravama o tome je li švedski "liberalni" model borbe protiv koronavirusa bio ispravan ili ne. Sada se u debatu uključio i ugledni časopis Science koji je objavio opširnu kronologiju i analizu švedskog fenomena. Kao što je poznato, Švedska je među jedinim zemljama na svijetu koja svoje stanovnike nije zatvorila u kuće uslijed pandemije covida-19, osnovne škole i ustanove ostale su otvorene, barovi i restorani, kina i kazališta normalno su radili, Šveđani su uživali u teretanama... Sustav se bazirao na povjerenju u odgovornost građana, od kojih su mnogi dobrovoljno ostali doma, a tek u svibnju uvedene su malo strože mjere poput one kojima se brane okupljanja više od 50 ljudi istovremeno te uvodi zabrana posjeta domovima za starije.

U uvodnom dijelu analize ističe se, pak, preporuka glavnog švedskog epidemiologa dr. Andersa Tegnella koji je Europskom centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (ECDC) još početkom travnja poslao email u kojem izražava zabrinutost zbog najavljene epidemiološke mjere po kojoj bi svi trebali nositi maske u javnosti kako bi pomogli suzbijanju širenja zaraze.

Preporuke ipak objavljene

- Protivimo se objavi takvog savjeta. Koliko mnogo ljudi bez simptoma širi virus pitanje je na koje još uvijek nemamo odgovor, a takva bi preporuka implicirala da se virus širi zrakom, što bi ozbiljno naštetilo daljnjoj komunikaciji i povjerenju između stanovništva i zdravstvenih djelatnika - napisao je Tegnell, no ECDC je njegove savjete ignorirao i 8. travnja svejedno objavio najavljene preporuke.

Mjesecima kasnije, Tegnell i dalje vjeruje da je bio u pravu.

- Pomno pratimo situaciju. Dokazi za nošenje maski vrlo su slabi. Zemlje koje su uvele obvezu nošenja maski nisu u boljoj poziciji od drugih. S druge strane, jako je opasno vjerovati da nas maske mogu zaštititi od svega - kazao je časopisu.

List ističe kako su švedske vlasti tijekom europskog "lockdowna" nagovarale ljude da ne nose maske, jer su vjerovali kako će nošenje maski doprinijeti širenju opće panike. Vlasti su isticale kako se maske često pogrešno nose te da pružaju lažni osjećaj sigurnosti.

Sve do prošlog mjeseca službena je politika Švedske bila kako ljudi bez izraženih simptoma imaju vrlo slabu moć širenja koronavirusa. Stoga je Švedska, umjesto da kontakte pozitivnih stavlja u samoizolaciju, te ljude ohrabrivala da nastave sa svojim uobičajenim aktivnostima, odlaze na posao i u školu, osim ako im se jave simptomi.

Science upozorava kako se u Švedskoj provodi manje testiranja nego u drugim zemljama, kao i da se pozitivne osobe upućuju da same obavijeste sve svoje kontakte o svom zdravstvenom stanju, što je potpuno drugačiji pristup od zemalja poput Norveške, Njemačke, pa i Hrvatske, zemalja koje imaju prave male vojske epidemiologa i njihovih pomoćnika koji pokušavaju ući u trag svakom kontaktu zaraženog.

Žestoke rasprave

Švedski pristup podijelio je javnost i znanstvenike. Prosvjednici u Berlinu krajem ljeta mahali su švedskim zastavama dižući svoj glas protiv restriktivnih mjera, a neuroradiolog Scott Atlas, ugledni član savjetodavnog tijela američkog predsjednika Donalda Trumpa za koronavirus, izjavio je kako je to model koji treba slijediti.

No, osim u Europi i svijetu, žestoke rasprave povele su se i u samoj Švedskoj. Novine i časopisi, ali i bolnički te sveučilišni hodnici, mjesto su nerijetko žučne borbe stavovima, a skupina znanstvenika nazvana "Grupa 22" pozvala je još u travnju na uvođenje strožih mjera. Grupa je u međuvremenu narasla na 50 znanstvenika i još oko 150 pridruženih članova te se nazivaju Znanstvenim forumom covid-19.

Kažu da je cijena lagodnog švedskog pristupa bila previsoka, zbog rasta broja smrtnih slučajeva od početka pandemije, a virus je - kao uostalom i u drugim zemljama - najviše pogodio stare i bolesne, najranjivije. Samo u domovima za starije u nekoliko tjedana umrlo je više od 1000 štićenika.

Kritike u Švedskoj nisu naišle na plodno tlo, dio znanstvenika Foruma naišao je na omalovažavanje i podsmijeh.

- Bilo je to nadrealno, kaže Nele Brusselaers, klinička epidemiologinja na Karolinska institutu i članica grupe, inače belgijska državljanka.

Znanstvenica Lena Einhorn, virologinja i liječnica Šveđanima poznata po svojim filmovima i knjigama, još je početkom godine pisala Tegnellu nakon što je na uvid dobila studiju koja predviđa dramatično širenje virusa diljem svijeta. Zabrinulo ju je što Švedska ne čini ništa kako bi se pripremila za takav ishod.

- Rekao je samo, u osnovi, ok, vidjet ćemo. Još ima premalo dostupnih podataka, tada mi je rekao - kazala je Einhorn za Science. To ju je iznerviralo te se očajna obratila profesoru infektivnih bolesti Bjornu Olsenu s pitanjem što učiniti.

Već krajem veljače tisuće švedskih obitelji otišlo je u Alpe na skijališta, u vrijeme kada su se već pojavila izvješća o izbijanju epidemije u Italiji. Mnogi su Šveđani već tada postali zabrinuti i raspitivali se što da učine, no vlasti su poručivale kako nema potrebe da ostaju doma i otkazuju svoje odmore. Kada su se vratili iz žarišta zaraze, raspitivali su se trebaju li u izolaciju, no tada su im vlasti rekle da za time nema nikakve potrebe.

Nedostatak kreveta na intenzivnoj

Znanstvenica kaže kako je opet bila izvan sebe kada se u Stockholmu 7. ožujka okupilo 30 tisuća ljudi na finalu izbora za švedsku predstavnicu pjesme Eurovizije.

- Kada su 12. ožujka objavili da broj novozaraženih premašuje mogućnosti testiranja te da će se ubuduće testirati samo oni s ozbiljnim simptomima, suprugu sam reka da je ovo kraj. Popuštaju i time će urušiti švedski zdravstveni sustav. Samo u Stockholmu trebat će nam najmanje 500 kreveta na intenzivnoj njezi, a imamo ih 90 - prisjeća se imunologinja Cecilia Söderberg Nauclér.

Znanstvenici su pokušavali upozoriti Tegnella na nadolazeću katastrofu, a on ih je pozvao na sastanak do kojeg kasnije nikad nije došlo. Tegnell je pak idućeg tjedna najavio kako će se zemlja boriti da ustabili krivulju zaraze kako zdravstveni sustav ne bi postao preopterećen. Vlada je zabranila okupljanja veća od 500 osoba, no vrtići i škole ostali su otvoreni. Testiranje je i dalje ostalo vrlo ograničeno.

Do kraja ožujka švedske su bolnice zaprimale 30 pacijenata na intenzivnu njegu dnevno, a početkom travnja svakog dana od virusa je umiralo gotovo stotinu ljudi. Bolnice su funkcionirale bolje nego u Italiji, no kritičari kažu kako je to bilo tako samo zato što brojni oboljeli uopće nisu podvrgavani testovima te su umirali bez da se znalo da imaju virus.

Švedska je vlada naišla na žestoke kritike u novinama. Oko 2000 tamošnjih znanstvenika iz raznih polja potpisalo je otvoreno pismo tražeći strože mjere. Tegnell je ustvrdio kako autori pisma nisu stručnjaci na tom polju, a pismo je naišlo i na kritike novinara i kolumnista. Tvrdilo se da znanstvenici ugrožavaju dugogodišnju švedsku tradiciju "otvorenog dogovora" vlade i građana, odnosno povjerenje Šveđana u institucije.

Kritike kolega

Brusellaers se isto suočila s kritikama kolega kao "problematična" i "opasna po društvo".

- Kolega mi je rekao da se moramo držati vladinih mjera i braniti ih - rekla je, objasnivši kako ju je ta situacija nagnala da se vrati u svoju Belgiju jer nije očekivala takvu reakciju te se nikada u Švedskoj nije "osjećala toliko kao stranac kao tih mjeseci".

Među onima koji su doživjeli, kako se navodi, šikaniranje je i oftalmologinja Agnieszka Howoruszko, koja je svom šefu rekla da ne može raditi ako joj se ne dopusti nošenje maske. Naišla je na žestok otpor, no naposljetku je ravnatelj jedine očne klinike u tom području dozvolio liječnicima (ali ne i ostalom osoblju) da na poslu koriste maske.

Science navodi nekoliko svjedočanstava liječnika koji su se susreli sa sličnim problemom. Navode i kako su najmanje tri pacijenta umrla od covida-19 nakon što su se zarazili u bolnicama gdje nije korištena zaštitna oprema. Dodaju kako je i odluka javnozdravstvenih vlasti da škole i vrtići ostanu otvoreni doprinijela širenju virusa. No, švedske vlasti tvrde kako zatvaranje škola u susjednoj Finskoj u razdoblju od ožujka do svibnja nije imalo nikakvog mjerljivog učinka na suzbijanje zaraze. I tu se javljaju kritičari koji tvrde kako bi podaci bili znatno egzaktniji da je Švedska na vrijeme testirala, tvrdeći da često nisu testirana ni djeca s očitim simptomima. Kada su u lipnju djeca sa simptomima konačno testirana, došlo je do dramatičnog rasta broja pozitivnih, no već u sprnju švedska javnozdravstvena agencija FoHM nastavila je s politikom netestiranja mlađih od 16. U Finskoj je u tom razdoblju jedno dijete zaprimljeno na intenzivnu njegu, u Švedskoj 14. U Finskoj je petero djece razvilo višestruke upalne procese kao posljedice covida-19, u Švedskoj najmanje 70.

Ipak, analize pokazuju kako je Švedska, unatoč svom pristupu, zadržala broj smrtnih slučajeva daleko ispod zemalja poput Italije ili SAD-a, iako ih je bilo više nego u Njemačkoj i susjednim zemljama, a žestoko su pogođene imigrantske zajednice gdje je bilo mnogo umrlih.

Tegnell tvrdi kako je švedski pristup holistički i uravnotežen, no njegovi protivnici smatraju kako on potajice pokušava razviti "imunitet krda", fenomen nedovoljno istražen i dokazan kada je u pitanju koronavirus. On to uporno negira, iako su u medije dospjeli isječci iz njegovih emailova u kojima tvrdi kako je nastavak rada škola pogodan za razvoj imuniteta među populacijom.

Science tvrdi kako se Tegnellova razmišljanja mogu usporediti s onim njegovog prethodnika, epidemiologa i profesora emeritusa Johana Gieseckea, koji zagovara stav kako je virus "nevidljiva pandemija", gdje oko 98 ili 99 posto zaraženih uopće ne shvaća da je zaraženo.

- Naš najvažniji zadatak nije zaustaviti širenje virusa, jer to je uzaludan posao, nego koncentrirati se na pružanje pomoći najugroženijima - pisao je Giesecke svom "epidemiološkom šegrtu".

Kraj švedskog eksperimenta?

Giesecke je član Strateške i tehničke savjetničke grupe za zarazne bolesti pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a takav pristup i dalje zagovara - primjerice - u Irskoj, gdje je savjetovao da bi među starijima od 60 trebalo kontrolirati zarazu, a među mlađima od 60 svesti je na prihvatljivu razinu.

No, Einhorn smatra kako se "švedski eksperiment bliži kraju".

- Zemlja počinje sve više testirati. Sada testiramo otprilike kao Norveška. Odmaknuli smo se od ideje da djecu od 6-16 godina ne treba testirati - kaže za Science

U izolaciju na sedam dana upućuju se i kontakti pozitivnih, osim djece mlađe od 16 godina kojima se i dalje preporučuje da odlaze u škole.

Znanstvenici se pribojavaju da je bitka oko "švedskog modela" ostavila brojne posljedice. Ne misle pritom samo na brojne smrtne slučajeve, već i na jačanje netrpeljivosti između pobornika i kritičara, zbog kojih su najmanje još tri znanstvenika napustila zemlju, nezadovoljni načinom na koji se bori s pandemijom.

- A ako se i dogodi da smo kao nacija stvarno razvili imunitet koji je dostatan da izbjegnemo novi val bolesti, realnost je da smo za to platili previsoku cijenu. Bojimo se da će mnoge zemlje svijeta reći, hajdemo učiniti sve isto kao i Švedska. No, da bismo došli do toga, pobili smo previše ljudi - zaključuju znanstvenici okupljeni u Forumu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. listopad 2020 00:55