Ljeto iza nas bilo je najsmrtonosnije u Europi. Ekstremne vrućine ubile su više od 50.000 Europljana, a za dvije trećine tih smrti odgovorne su klimatske promjene, pokazala je velika studija objavljena u časopisu Nature Health.
Analiza znanstvenika Imperial Collegea i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) obuhvatila je od početka lipnja do kraja kolovoza 854 grada u Europskoj uniji (EU), Velikoj Britaniji, Norveškoj i Švicarskoj u kojima živi oko 40 posto stanovništva 30 zemalja u studiji. Istraživanje je obuhvatilo i sedam gradova u Hrvatskoj (iako se eksplicitno ne navode imena tih gradova, izvjesno je da su u nju bili uključeni Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Italija je imala najveći procijenjeni broj smrtnih slučajeva na nacionalnoj razini, čak 13.303. No, kada se gleda višak smrtnosti na milijun stanovnika, Hrvatska je bila jedna od četiri najpogođenije zemlje u Europi. U našoj zemlji zbog ekstremnih ljetnih vrućina procijenjen je 461 smrtni slučaj na milijun stanovnika, u Mađarskoj 537, Italiji 561 i na Malti 716.
- Iza nas je najsmrtonosnije europsko ljeto. Ono je bilo smrtonosnije čak i od vrelih ljeta 2022. i 2003. godine, a posebno će biti zapamćeno u zapadnom dijelu Europe. Moje istraživanje, koje sam početkom listopada poslao u Kraljevsko meteorološko društvo, pokazuje da je po sinoptičkom obrascu ljeto 2026. najviše sličilo na ljeto 2003. Ovo ljeto označilo je i presedan za neke zemlje: primjerice, u Austriji je prvi put u povijesti mjerenja temperature zraka zabilježena temperatura od 40 Celzijevih stupnjeva - rekao nam je magistar primijenjene meteorologije Nedim Sladić, koji je trenutačno na doktoratu iz geofizike na Sveučilištu Leicester u Velikoj Britaniji.
U specijalnom klimatskom izvještaju, koji je prije nekoliko dana objavila agencija Reuters, navodi se da je najveći toplinski val 1960-ih zahvatio oko šest posto našega planeta i trajao 46 dana. Najveći toplinski val u ovom desetljeću proširio se na 85 posto globusa, a trajao je 367 dana. Reuters takve goleme toplinske valove, koji zahvaćaju barem jedan posto planeta, naziva "toplinskim olujama", a njihov se broj i opseg dramatično povećao.
- Iako na prvu izraz "toplinska oluja" zvuči grubo, dobro oslikava situaciju. Naš se planet već zagrijao za 1,4 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a UN upozorava da ćemo do kraja stoljeća teško ograničiti zagrijavanje na dva Celzijeva stupnja. Sada smo najbliži scenariju u kojem će svijet biti topliji za 2,8 stupnjeva. To znači da će ljeto koje smo imali ove godine biti uobičajeno ljeto u Europi do polovine 21. stoljeća. Toplinski valovi postaju nova normalnost, pogotovo kada su u pitanju dugi periodi iznadprosječno visokih temperatura - rekao je Sladić.
Osvrnuo se i na "super El Niño", klimatski obrazac koji se razvija u Tihom oceanu.
- El Niño je već prisutan, temperatura mora u ekvatorijalnom Pacifiku već tri mjeseca zaredom prelazi više od dva Celzijeva stupnja. Mi sada govorimo o "super El Niñu", koji je s magnitudom od četiri do pet stupnjeva iznad uobičajenih vrijednosti u odnosu na neke klimatološke prosjeke. Već sada znamo da će ovakvi obrasci nepovoljno odraziti na Amazonu, gdje možemo očekivati vrlo izraženu sušu sljedećih mjeseci. No, El Niño nije samo meteorološki fenomen koji se prirodno i ciklično javlja nego se sve više odražava i na ljudske živote, pogotovo kada govorimo s aspekta stanovanja i cijene nekih namirnica kao što je kava - istaknuo je Sladić.
Upozorava da El Niño nije instant fenomen nego se njegov utjecaj opaža nakon određenog perioda. - Kada El Niño dođe do svoga vrhunca i već se nazire opadanje, vidimo njegov puni učinak.
Zato će 2027. biti poprilično izazovna godina za većinu stanovništva. Prije svega bit će pogođena područja Latinske Amerike i SAD-a, gdje je učinak a El Niña najizraženiji. Iako El Niño nema direktan učinak na klimu u Europi, nedvojbeno je da ćemo njegove posljedice osjetiti u nešto manjoj mjeri i na području europskog kontinenta. No, u svakom slučaju, i u Europi i na globalnoj razini moramo biti spremni na ekstremnu godinu u kojoj će toplinski valovi biti puno učestaliji, duži i intenzivniji. Isto tako, iz niza zemalja gledat ćemo primjere ekstrema: neke zemlje će se boriti s poplavama, a druge s neviđenim sušama - upozorio je Sladić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....