ZNANSTVENIK ZA GLOBUS

Nenad Ban: Nadam se da ćemo na jesen izbjeći četvrti val pandemije covida-19

Nenad Ban
 Privatni album
Ako dođe do širenja nove varijante na jesen, mislim da će farmaceutska industrija biti u mogućnosti da proizvede još cjepiva

Mislim da još uvijek imam istu znatiželju kao i kad sam počinjao znanstvenu karijeru. Kad god dođemo do nekog velikog otkrića, osjećam kako bih mogao skakati od veselja. Baš kao i kad sam bio student, kaže Nenad Ban, redoviti profesor strukturalne molekularne biologije na ETH (Švicarski tehnološki federalni institut) u Zürichu i jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu.

Nedavno je Nenad Ban postao član prestižne američke Nacionalne akademije znanosti (NAS), a prije nekoliko dana časopis Science objavio je važno otkriće molekularnog mehanizma sinteze proteina koronavirusa SARS-CoV-2 u našim stanicama do kojeg je došla međunarodna skupina znanstvenika pod Banovim vodstvom. Nadalje, Ban i suradnici pokazali su da određeni kemijski spojevi mogu utjecati na proces sinteze virusnih proteina u našim stanicama što bi moglo biti osnova za razvoj lijekova protiv koronavirusa SARS-CoV-2.

- Svi virusi, pa tako i koronavirus, moraju na neki način preuzeti našu stanicu i preusmjeriti njezin prirodni proces sinteze proteina tako da se iskoristi za sintezu virusnih proteina. Koronavirus ima dva ključna procesa: jedan smo opisali u našoj publikaciji prošle godine u Nature Molecular and Structural Biology, a drugi ključni proces translacije virusnog genoma smo sada objavili u Scienceu.

U našoj studiji otkrili smo kako SARS-CoV-2 programira naše ribosome, stanične tvornice proteina, da pročitaju virusni genom. Pokazali smo i da neki spojevi sprečavaju taj proces poznat kao “programirano pomicanje okvira čitanja”. Naša buduća istraživanja bit će fokusirana na razumijevanje staničnih obrambenih mehanizama koji suzbijaju taj proces, što bi moglo biti korisno za razvoj lijekova – pojasnio mi je Ban u telefonskom razgovoru.

Rođen je 1966. godine u Zagrebu u obitelji znanstvenika i sveučilišnih profesora Jasne i Zvonimira Bana. Rastao je u znanstvenom okruženju, a od malih nogu zanima ga priroda. No, u srednjoj školi nije bio osobito dobar đak jer se mnogo toga učilo napamet. Jednom prilikom mi je priznao kako je njegova maturalna tema iz 1984. godine bila na temu ribosoma, staničnih tvornica proteina koje su odgovorne za čitanje informacije pohranjene u genomu. Ribosome i danas proučava.

- Iako u mome laboratoriju na ETH od početka pandemije jednim dijelom proučavamo biologiju koronavirusa, još uvijek proučavamo tu biologiju iz perspektive ključne teme naših istraživanja, a to je proces sinteze proteina u ribosomima – kaže Ban. Diplomirao je 1990. godine molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, a 1994. godine doktorirao na Sveučilištu California u Riversideu. Tijekom doktorata upoznao je i svoju buduću suprugu, njemačku znanstvenicu Eiliku Weber, s kojom ima dva sina Arvida (20) i Ivu (17). Arvid studira elektroničko inženjerstvo na ETH, a Ivo je u srednjoj školi i jako ga zanima znanost.

Ipak, prijelomni trenutak u njegovoj karijeri bio je kad se 1995. godine pridružio laboratoriju Thomasa Steitza (1940.-2018.) na Yaleu. U Steitzovu laboratoriju Ban se posvetio istraživanju bakterijskih ribosoma što je nakon pet godina rada rezultiralo velikim otkrićem strukture tih staničnih tvornica proteina objavljenim u Scienceu. Za to otkriće, u kojem je kao prvi autor tri ključna rada bio Nenad Ban, Thomas Steitz je 2009. godine, zajedno s Adom Yonath i Venkijem Ramakrishnanom, dobio Nobelovu nagradu za kemiju.

image
Nenad Ban s nobelovcem Thomasom Steitzom – zajedno su, na Yaleu, pet godina istraživali bakterijske ribosome, što je rezultiralo velikim otkrićem strukture tih staničnih tvornica proteina. Za to otkriće, u kojem je kao prvi autor triju ključnih radova bio Ban, Steitz je 2009. dobio Nobelovu nagradu za kemiju

Zanimljivo je da sam Thomasa Steitza upoznala 2017. godine na otoku Mainau na tradicionalnom druženju nobelovaca sa studentima, mladim znanstvenicima i novinarima. Na Mainau je Steitz tragao za kućicom za leptire te naletio na mene i skupinu novinara dok smo žurili na let. Pomogla sam nobelovcu naći kućicu, a kad sam mu rekla da poznam Nenada Bana bio je oduševljen i pun hvale za njega.

Iako mu nije donijelo Nobela 2009. godine, otkriće strukture bakterijskog ribosoma Nenadu Banu je otvorilo put za profesorsku poziciju na ETH u Zürichu 2000. godine. Zanimljivo je da su na ETH morali mijenjati pravila kako bi ga zaposlili jer se s 33 godine, koliko je Banu tada bilo, nije mogla dobiti profesorska pozicija.

Od 2004. godine, kada sam počela pratiti njegovu karijeru, Nenad Ban imao je seriju velikih otkrića među kojima se ističu otkrića strukture ribosoma u višim organizmima (2011.) i mitohondrijskog ribosoma (2015.) te najnovije otkriće molekularnog mehanizma sinteze koronavirusa u Scienceu. Za svoja otkrića dobio je niz priznanja među kojima i nedavni prijem u američku Nacionalnu akademiju znanosti.

- Uopće nisam znao da sam nominiran za NAS jer mi to nitko nije rekao niti sam dobio službeni dopis. Stoga mi je bilo veliko iznenađenje kad sam odjednom u elektroničkoj pošti našao desetak čestitki ljudi koje jako cijenim, neki od njih su članovi NAS-a, a neki nobelovci. Bio sam naravno uzbuđen, a nakon nekog vremena sam dobio i službenu poruku o članstvu što je za mene velika čast jer sam nakon Paška Rakića i Miroslava Radmana treći Hrvat koji je postao član NAS-a – rekao je Ban.

Posljednjih godinu dana Nenad Ban često je istupao u medijima i kao član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH. Kad je broj zaraženih u RH u jesen počeo naglo rasti, u Savjetu je došlo do razmimoilaženja, a u javnosti se stvorio dojam da je Vlada sklonija razmišljanju malobrojne skupine ljudi koji su tvrdili da je sve pod kontrolom pa nema potrebe za uvođenjem ozbiljnijih epidemioloških mjera.

Nakon što je u prosincu 2020. godine Nenad Ban, s pet članova Znanstvenog savjeta, potpisao apel u kojem je 26 znanstvenika i liječnika upozorilo Vladu na ozbiljnost epidemiološke situacije u RH, izbio je skandal. U prvi mah je izgledalo da će se premijer Plenković riješiti “pobunjenika” iz Savjeta, ali naposljetku je sve završilo isprikom Zvonimira Frke Petešića, predstojnika premijerova Ureda.

- Definitivno se prošle jeseni nisu na vrijeme donosile odluke kako bi se uspostavile mjere koje bi epidemiju stavile pod kontrolu. Tu je trebalo jako puno naših uvjeravanja. Kad brojevi zaraženih naglo rastu, onda su mjesec ili dva jako puno vremena. Moje kolege i mene jako je zabrinulo da se očiti pokazatelji o tome kako se pandemija otela kontroli nisu uzeli u obzir i da shodno tome nisu dovoljno brzo donesene mjere.

Nakon nekoliko mjeseci diskusija sve to je kulminiralo, strože mjere su bile uspostavljene, ali još uvijek su se dnevno u medijima pojavljivali napisi da se ne trebamo brinuti jer smo blizu kolektivnom imunitetu. Došli smo u situaciju da se moramo nedvojbeno izjasniti i izaći u javnost te reći da situacija nije pod kontrolom i da se ljudi moraju štititi mjerama distanciranja.

Naravno, treba naglasiti da nitko od nas nije zahtijevao tako striktne mjere da primjerice ljudi ne smiju izlaziti iz stanova, kako se to pokušalo prikazati u javnosti – ispričao je Ban o događajima koji su bili u središtu medijske pozornosti u prosincu, kad je Hrvatska bila na vrhuncu drugog pandemijskog vala.

Upitala sam ga što misli o istupima znanstvenika Gordana Lauca, također člana Vladina savjeta, i poduzetnika Nenada Bakića koji su proglasili kraj pandemije još u jesen prošle godine.

- Ako je netko član Znanstvenog savjeta Vlade, onda nema smisla ulaziti u javne polemike i sukobe s ostalim članovima. Naravno, ja sam uvijek spreman dati savjet ako netko želi čuti moje mišljenje i jasno se izjasniti oko određenih krivih preporuka po mome viđenju situacije. Dakle, spreman sam za znanstvenu diskusiju temeljenu na argumentima umjesto da ulazim u konflikte u javnosti.

Što se tiče Nenada Bakića, nisam čuo za njega u znanstvenim krugovima. Često se u hrvatskoj javnosti krivo percipira da se znanstvenici razilaze u viđenju situacije, no znanstveni su podaci nedvojbeni. Većina uglednih ljudi u znanstvenoj zajednici, koji nisu u sukobu interesa, slično gleda na probleme s pandemijom.

Tu i tamo se javi poneko tko drukčije ili izvan konteksta interpretira dostupne podatke, no ti ljudi su u manjini, ali jako, jako glasni pa se to u javnosti prezentira kao ravnopravna argumentacija. No, u stvarnosti, znanstvena javnost nije podijeljena po pitanju strategije u borbi protiv širenja pandemije – istaknuo je Ban.

Osvrnuo se i na napade na društvenim mrežama kojima su bili izloženi i on i članovi savjeta koji su upozoravali na ozbiljnost epidemiološke situacije u Hrvatskoj.

- Osobno nisam dobivao e-mailove s porukama mržnje kao neki kolege, ali sam tu i tamo čuo da su se ponekad pojavili neprimjereni komentari na neke moje izjave. Razina neprimjerenih napada na moje izjave je ipak bila manja nego u slučaju nekih mojih kolega. Usprkos tome što nisam aktivan na društvenim mrežama, bilo je očito da su napadi na neke kolege znanstvenike na društvenim mrežama i u javnosti bili takvi da se mogu karakterizirati kao govor mržnje. To bi svakako trebalo najoštrije osuditi – naglasio je Ban.

U razgovoru smo se zatim osvrnuli na aktualnu epidemiološku situaciju. - U Švicarskoj je slično kao u Hrvatskoj, mjere su na snazi, ali je trend pozitivan što se tiče smanjenja broja novozaraženih. To je optimističan znak, pogotovo što se svaki dan sve više i više ljudi cijepi. Koliko vidim, slično je i u Hrvatskoj. Nažalost, u Hrvatskoj je još uvijek velik dnevni broj preminulih, što je loše. No, kako se broj zaraženih smanjuje, to će se s vremenom odraziti i na smanjenje broja umrlih – rekao je Ban.

Iako Švicarska slovi kao jedna od najuređenijih zemalja na svijetu, cijepljenje je i tamo dugo vremena išlo sporo.

- Cijepljenje se ubrzalo tek nedavno. Treba imati na umu da prva klinički odobrena cjepiva, Pfizerovo, Modernino i AstraZenecino, imaju bazu proizvodnje u SAD-u i Velikoj Britaniji te je moj dojam je da su te zemlje odlučile da neće izvoziti cjepiva u većoj količini dok njihovo stanovništvo ne bude procijepljeno. Što se tiče Izraela, mislim da je to bilo određeno partnerstvo s Amerikom pa su dobili cjepivo ranije nego druge zemlje.

Švicarska je pak napravila grešku kad je propustila ući u partnerstvo s kompanijom Moderna, koja ima dio proizvodnje u Švicarskoj. Prije nekoliko mjeseci izbio je skandal u Švicarskoj jer je u medijima objavljeno kako je švicarska vlada imala priliku potpisati ugovor koji bi im omogućio vrlo ranu isporuku Modernina cjepiva. No, vlada to nije učinila i cjepivo je kasnilo – ispričao je Ban.

Komentirao je i činjenicu da se Europska komisija jako loše snašla u situaciji s cjepivom zbog čega je cijepljenje kasnilo u svim članicama EU.

- Osim činjenice da su zemlje poput SAD-a i Velike Britanije imale pod kontrolom dio proizvodnje cjepiva pa se usporila distribucija u EU, još je jedan mogući razlog. Moguće je da su sve te ugovore u EU provodili ljudi koji su političari, a ne oni koji su vični biznisu, pa je bilo rupa u ugovorima koje su onda farmaceutske kompanije iskoristile za svoje interese: ili da se poveća cijena cjepiva ili da se ono prvo distribuira zemljama koje mogu vršiti veći politički pritisak na kompanije.

Možda i poličari u EU nisu dovoljno ozbiljno shvatili znanstvenike kad su rekli da je cjepivo jedini način da izađemo iz pandemije. Pogotovo to političarima nije bilo jasno početkom ljeta prošle godine, kad je situacija u mnogim zemljama bila manje-više pod kontrolom i mnogi su proglasili pobjedu nad pandemijom. Vjerujem da su mnogi mislili: “Dobro, za Božić ćemo imati cjepivo, ali vjerojatno nam neće trebati.” Znanstvenici se nisu slagali s tim, ali ljudi koji su donosili odluke to vjerojatno nisu slušali – rekao je Ban.

Upitala sam ga jesmo li proteklih desetljeća zanemarili opasnost od širenja zaraznih bolesti, što nam se kao bumerang vratilo kao pandemija koronavirusa. - Mislim da nema sumnje da su farmaceutske kompanije zanemarile istraživanja i aktivnosti u područjima zaraznih bolesti. Naime, daleko je unosnije razvijati lijekove protiv kroničnih bolesti za koje će ljudi u razvijenim zemljama biti spremni plaćati visoku cijenu nego razvijati lijekove protiv bolesti koje uglavnom nisu predstavljale opasnost u zapadnom svijetu.

Sada kada se, po mnogim procjenama, dogodila najgora pandemija nakon španjolske gripe prije 100 godina, mislim da su mnoge farmaceutske kompanije postale svjesne situacije i da ćemo ubuduće vidjeti povećanu aktivnost u istraživanju i razvoju lijekova protiv zaraznih bolesti. Sada možemo bolje zamisliti s kakvom bismo se situacijom suočili kada bi se počeo širiti neki novi virus koji je opasniji od SARS-CoV-2.

Dramatično povećanje avionskog prometa kojem smo svjedočili u proteklih nekoliko desetljeća predstavlja izuzetan problem kada se mora usporiti širenje pandemije. Nadam se da će ova situacija biti dobro upozorenje da ubuduće budemo bolje pripremljeni kako bismo mogli brže razviti nove lijekove i cjepiva te da budemo spremni primijeniti optimalne strategije za kontrolu epidemije – naglasio je Ban.

Osvrnuo se i na indijski soj koronavirusa koji je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno svrstala među zabrinjavajuće varijante. Indijska varijanta B.1.617 jedan je od razloga naglog rasta broja zaraženih u Indiji: širi se 50 posto brže od britanske varijante koja trenutno dominira u Hrvatskoj i Europi te dvaput brže od originalnog soja koronavirusa iz Wuhana.

- Nadam se da ćemo mi u Europi ipak uspjeti izbjeći četvrti val makar je teško procijeniti u kojoj će mjeri cjepiva koja se danas koriste pružiti efikasnu zaštitu jer detaljna istraživanja još nisu provedena. No, detaljna su istraživanja provedena na mnogo varijanti virusa s mutacijama koje su dijelom prisutne i u indijskoj varijanti. Ako je po tome suditi, vjerojatno će cjepiva koja se danas koriste pružati relativno dobru zaštitu i protiv indijskog soja.

No, to je teško znati dok se ne provedu dodatna istraživanja. Ja sam oprezno optimističan: mislim da je cijeli sustav za razvoj cjepiva takav da će se, ako slučajno dođe do širenja nove varijante na jesen, farmaceutska industrija za to pripremiti te biti u mogućnosti proizvesti i distribuirati još cjepiva kako bi se ljudi docijepili još jednom dozom. Smatram da je cijepljenje jedini način da se zaštitimo. Nada da će neki novi lijekovi u skoro vrijeme biti razvijeni nije velika. Naime, vrijeme da bi se razvili novi lijekovi je u pravilu mnogo duže nego što je bilo potrebno da se razviju cjepiva - ustvrdio je Ban.

Priznao je da se u pandemiji promijenio i njegov stil života i rada.

- Ranije sam puno putovao, dva-tri puta mjesečno, a sad već godinu dana nisam letio avionom. Naravno da su neka putovanja važna i bilo bi dobro ponekad putovati, ali vjerujem da će se u budućnosti smanjiti broj nepotrebnih putovanja jer određene poslove možemo efikasno obaviti koristeći se video platformama za komunikaciju. Pandemija je pokazala cijelom društvu koliko je znanost važna, posebice kod razvoja cjepiva i boljih tretmana za bolest.

Problemi vezani uz biologiju virusa su sad na vrhu prioriteta i bit će dodatno financirani. No, sigurno će mogućnost ulaganja u ostala znanstvena područja idućih godina pasti kao što će vjerojatno pasti i gospodarstvo u cijelom svijetu - rekao je Ban. Naposljetku, rekao nam je kako s obitelji planira tradicionalno ljetovanje u Hrvatskoj koje je prošle godine izostalo.

- Doći ćemo na tri tjedna u Brela, čemu se jako veselimo. No, bit ćemo cijepljeni i mi i većina ljudi s kojima smo u kontaktu. Uz malo pažnje ovo ljeto bi moglo biti uspješno u Hrvatskoj, naravno neće to biti kao prije pandemije. No, vjerujem da će se situacija bitno poboljšati do početka glavne sezone i vjerujem da će turisti doći u Hrvatsku.

Jako je važno da Hrvatska sada pokaže drugim zemljama da epidemiološku situaciju shvaća ozbiljno, a ne ignorantski. Stoga je važno naglasiti da posvećujemo veliku pozornost cijepljenju i kontroli broja zaraženih, kako bismo uvjerili Europu da smo ozbiljni i transparentni - zaključio je Nenad Ban.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2021 04:15