Oxfordsko sveučilište u suradnji s tvrtkom AstraZeneca već sada ima oko milijardu ampula cjepiva protiv bolesti Covid-19! Čeka se završetak treće faze kliničkog istraživanja od koje se očekuje da nam ponudi konačan odgovor na pitanje je li cjepivo štiti ljude od pojave teških simptoma COVID-19 i smrtnosti? O tome razgovaramo s našim znanstvenikom s Oxforda prof. dr. sc. Kristijanom Ramadanom, podrijeklom iz Vodovađe u Konavlima koji je nakon 13 godina znanstveno-stručnog usavršavanja u Švicarskoj već sedam godina voditelj istraživačkog tima za tumore na ovom prestižnom svjetskom sveučilištu, piše Dubrovački vijesnik.
Zvuči nestvarno brojka da je Oxford već proizveo oko milijardu doza cjepiva, a još se točno ne zna da li nas ono štiti od korone.
- Oxfordski znanstvenici su kroz povijest poznati kao jedni od najboljih, ali i najbržih u svijetu što se tiče pronalaska lijekova i kliničkih ispitivanja lijekova i cjepiva za razne bolesti, počevši od kliničkog ispitivanja prvog i najpoznatijeg antibiotika na svijetu penicilina, deksametazona za poboljšanje liječenja teških oblika COVIDA -19, pa do cjepiva za zaštitu od COVID-19. Međutim, ovo je prvi put u povijesti da je netko proizveo cjepivo tako brzo i prije konačnog odgovora. Oxford u suradnji s farmakološkom kompanijom AstraZeneca-om su već za druge faze ispitivanja cjepiva počeli s njegovom proizvodnjom i do sada su uspjeli proizvesti oko milijardu doza. Cjepivo se nije počelo masovno proizvoditi prije nego se utvrdilo kako ono nije štetno, a to se već vidjelo u prvoj i za vrijeme druge faze kliničkog ispitivanja koje su pokazale da nije štetno i da stvara imuni odgovor.
Cijepljenje bez profita
AstraZeneca, prema dostupnim podacima, neće prodavati cjepivo po tržišnim cijenama, već će ono biti dostupno samo po cijeni koliko košta izrada ampula i osnovnog materijala za cjepivo...
- Cijelom svijetu je interes da se što prije dobije cjepivo. Britanska vlada je na početku krize Oxfordu dala izdašnu financijsku potporu za razvoj cjepiva. Oxfordsko sveučilište ga ne može proizvoditi za široku primjenu, te su svoje znanje udružili s AstraZeneca-om. Uz Britansku vladu, došla je izdašna financijska potpora i od EU-a, SAD-a, te privatnih donatora poput Bill & Melinda Gates zaklade i drugih. Zbog navedene financijske potpore, Oxfordsko sveučilište i AstraZeneca će osigurati cjepivo bez profita za vrijeme trajanja pandemije.
Rusi, Kinezi, Amerikanci...
- Rusi su napravili slično cjepivo kao i Oxford. Kinezi su radili na najstariji način proizvodnje cjepiva tj. uzeli su aktivni SARS-CoV2 virus i kemikalijama ga usmrtili i to koriste za cjepivo. I Amerikanci su daleko odmakli. Sva cjepiva su se pokazala kao jako dobra u prvoj i drugoj fazi ispitivanja, što znači da nisu štetna i stvaraju imuni odgovor. Kao što sam rekao ranije, sada je najvažnije što će nam reći treća faza kliničkih ispitivanja, da li cjepivo radi ili ne, odnosno da li nas štiti od COVID-19 bolesti ili ne. Ako se pokaže da cjepivo radi, najveći će problem biti proizvesti i distribuirati cjepivo širom svijeta i procijepiti ljude. U narednim godinama moći će se govoriti o kvaliteti pojedinog cijepiva, ali sada je najbitnije da se ono pusti u promet kako bi se zaustavila pandemija. Napominjem kako ovo nije utrka Oxforda s Rusima, Kinezima i drugima. Ovo je trka za suzbijanje pandemije na globalnom nivou i nastavak normalnog života. Očekujem, da će neka od navedenih cjepiva biti vrlo dobra ili odlična u zaštiti od COVID-19 i da će pomoći da se ova pandemija sanira do kraja 2021.
Što se čeka u trećoj fazi istraživanja?
- U prvoj i drugoj fazi bilo je osnovno testirati sigurnost cjepiva i da ono ne ugrožava zdravlje ljudi, te da stvara dobar imunitet, tj. da se u tijelu razviju antitijela za obranu od virusa. Cilj ove treće faze je pokazati je li cjepivo radi, odnosno hoće li nas zaštiti od pojave teškog oboljenja od COVIDA-19 i smanjiti smrtnost pacijenata. Trenutno se čekaju rezultati od 30 tisuća ljudi, volontera, koji su dobili cjepivo kako bi se pratilo jesu li oni koji su dobili cjepivo zaštićeni od bolesti u usporedbi s onim volonterima koji su dobili placebo, tj. „lažno cjepivo“. Za te podatke treba vrijeme. Naime, volonteri se moraju prirodno zaraziti kako bi znanstvenici mogli potvrditi djelotvornost cjepiva. Međutim, sada su problem restrikcije i manja izloženost volontera virusu SARS-CoV2. Zbog toga je teško dobiti brzu povratnu informaciju štiti li nas ovo cjepivo od COVID-19 bolesti. Očekuje se da će traženi podaci biti dostupni krajem ove godine, a možda i koji tjedan ranije. To je sada kritična faza, koja će nam reći imamo li valjano cjepivo ili ne.
'Udara' pluća, krvne žile i mozak
Znači li to da su znanstvenici protiv mjera zatvaranja koje se provode u većini zemalja?
- Svi mi želimo da se cjepivo što prije počne primjenjivati, tako da u šali volim reći, za znanstvenike koji rade na cjepivu protiv COVID-19 bi bilo najbolje da nema restrikcije kretanja. Bez tih mjera imali bi vrlo brzo podatke da li nas oxfordsko cjepivo štiti ili ne. Svjesni smo da je to nemoguće provesti. Bolnički sustav nigdje u svijetu to ne bi izdržao.
Jeste li se vi osobno cijepili, volontirali?
- Ne! Ne da nisam želio, nego sam zakasnio na prijavu. Naime, u samo par dana ispunjena je cijela kvota volontara za cijepljenje. Prijavilo se tisuće ljudi koji su se morali odbiti. Kolege koje su radile na cjepivu i mnogi drugi znanstvenici, pa čak i moji studenti su se cijepili. Neki od njih su mi govorili kako su imali sitne reakcije kao bol u ruci, blaga glavobolja od 1-2 dana i povišena temperatura što je sasvim normalno i kod drugih cijepljenja.
Teorije zavjere, čipiranje i Bill Gates...
- Znanost se mora bazirati na znanstveno potvrđenim podacima i spoznajama, a ne na pretpostavkama. Sa sigurnošću mogu reći da sva odobrena cjepiva nisu štetna i da nas štite od zaraznih bolesti u zadnjih 50-60 godina, a uskoro će i od Covida 19! Svi mi smo se cijepili protiv raznih dječjih i drugih bolesti, a i osobno sam se cijepio i protiv gripe prije 2-3 tjedna. Opasno je što danas svatko može nešto napisati na internetu i drugim javno dostupnim medijima i s time dovoditi javnost u zabludu. Zavjere i čipiranja! To su najobičnije gluposti! Koji bi bio motiv nekoga čipirati? Govore da bi nas se čipiralo radi praćenja. Pa svatko od nas ima barem jedan, ako ne i više mobitela koje se može pratiti bilo gdje i bilo kada. Isto tako kompjuteri, Internet, Facebook, Viber... Pa mi smo već sada dostupni svatkome tko to hoće. Čemu onda izmišljotine o čipiranju. Bill Gates? Pa on je toliko bogat da ne zna što bi s novcima. On i njegova fondacija izdašno pomaže mnoga znanstvena istraživanja pa tako i izradu cjepiva protiv Covid-19. Bill Gates se bori protiv siromaštva, humanitarno pomaže. On je donirao, ne uložio, donirao, za izradu oxfordskog cjepiva oko 750 milijuna dolara, a od toga on osobno neće imati ništa. Neka se svatko od nas upita, koliko smo mi donirali od svoje zarade za dobrobit zajednice i društva. Iza oxfordskog cjepiva stoji najprestižnija znanstvena institucija na svijetu, Sveučilište Oxford sa svojim rezultatima.
Mislite li da će ova bolest u konačnici imati neke trajne posljedice na ljude koji su je preboljeli?
- Na to pitanje nitko još ne zna odgovor. Ne želim plašiti ljude, ali postoji ta mogućnost pošto virus „udara“ na dišne organe i krvne žile pa čak i živčani sustav što može ostaviti posljedice na plućima, krvnim žilama i mozgu. Bilo bi zasigurno loše kada bi ljudi u nekoliko navrata u životu imali plućni oblik COVID-19, jer se svakim putem ovim virusom teško oštećuju plućno tkivo, što nije slučaj kod drugih plućnih virusa. Jednostavno, pluća gube svoju funkciju. Vrijeme će pokazati koje će dugoročne patološke promjene donijeti ova bolest kod ljudi koji prebole teže oblike COVID-19 bolesti.
Imunitet tri mjeseca
Što mislite o zatvaranjima pojedinih zemalja, lockdown, policijski sat itd. Hrvatska je trenutno pa gotovo najliberalnija zemlja, gotovo da imamo 'švedski model'?
- Mene kao znanstvenika interesira virus, patologija, bolest, cjepivo. Sve drugo je ekonomija i politika. Moram priznati da o Koroni više nište ni ne čitam u medijima jer tu ima doslovno svega i svašta. Trenutno je veliki broj oboljelih, ali smrtnost nije tako velika. Naime, COVID-19 je blaga bolest u većine zdravih i relativno mladih ljudi. No, sa starošću nam pada imunitet i povećava se broj kroničnih bolesti. Primjerice, kod kroničnih bolesnika s dijabetes, hipertenzijom, autoimunim bolestima i starih ljudi sa slabijim imunološkim sistemom SARS-CoV2 samo je okidač za razvoj najtežih oblika COVID-19 i smrtnost. Osim svih dosadašnjih i poznatih parametara COVID-19 bolesti, važno je napomenuti da se je postotak smrtnosti povećao za 10% u usporedbi s istim razdobljem prijašnjih godina, barem u Velikoj Britaniji.
Mislim da se te brojke mogu preslikati i na druge zemlje. To je dovoljan pokazatelj koliko je ova pandemija smrtonosna. Mora se raditi na tome kako bi što manje ljudi oboljelo iz više razloga: bolnički kapaciteti su ograničeni, starijima i teško bolesnima bolest može biti pogubna, a za mlade ne znamo hoće li biti trajnih posljedica. Zato ljudi moraju shvatiti potrebu mjera, maski, distance, higijene, prozračivanja, izlaska na svježi zrak kako bi brojevi teško oboljelih bili manji dok ne dođe cjepivo. Medicinskom sustavu nisu problem ljudi koji imaju blage simptome te se samostalno liječe kući. Problem su ljudi kojima je potrebna bolnička skrb, a bolnice nemaju tolike kapacitete, niti ljude, ni opremu za prihvat tolikog broja zaraženih. Uz to dolazi nam zima, kada su bolnički kapaciteti uvijek više opterećeni nego u proljeće ili ljeto - kazao je za Dubrovački vijesnik.