Znanstvenici tvrde da bi se biološka dob čovjekovog tijela mogla otkriti pomoću mrežnice oka te da ista može, a i ne mora odgovarati njegovoj kronološkoj dobi, piše CNN.
- Pomoću mrežnice možemo evaluirati patološke procese sistemskih vaskularnih i neuroloških bolesti koje su povezane s povećanim mortalitetom - rekao je dr. Mingguang He, profesor oftalmološke epidemiologije na Sveučilištu u Melbourneu.
He i njegovi kolege u utorak su u časopisu British Journal of Ophthalmology objavili rezultate istraživačkog projekta vlade Velike Britanije, a u kojem je analizirano više od 130 tisuća slika mrežnica sudionika.
Znanstvenici su pomoću strojnog učenja proučili spomenute slike te su došli do zaključka kako postoji jaz između biološkog zdravlja oka i dobi osobe. Utvrđeno je da rizik od smrti, neovisno o njezinom uzroku, raste kako raste razmak između biološke i kronološke dobi osobe. Preciznije, što je osoba biološki starija, to je rizik od smrti veći.
Svaka godina odstupanja sa sobom nosi povećanje rizika od smrti od dva posto. Veća odstupanja - ona od tri, pet i 10 godina - sa sobom nose povećanje rizika od smrti od maksimalnih 67 posto. Situacija se ne mijenja ni ako se u obzir uzmu drugi faktori, poput visokog krvnog tlaka, težine i navika poput pušenja.
- Računalo je pomoću algoritma i fotografije mrežnice u boji uspjelo prilično precizno utvrditi dob pacijenta. Kliničari na temelju pregleda oka mogu reći je li osoba dijete ili starija odrasla osoba, a računalo može reći ima li osoba 70 ili 80 godina - rekao je dr. Sunir Garg, glasnogovornik Američke oftalmološke akademije i profesor oftalmologije u Očnoj bolnici Willis u američkom gradu Philadelphiji. Garg nije sudjelovao u spomenutoj studiji.
- Studija je unikatna po tome što se pomoću razmak između biološke i kronološke dobi osobe utvrđivala smrtnost. Nismo znali da je takvo što moguće - rekao je Garg.
Znanstvenici su rekli da pomoću razmaka između biološke i kronološke dobi nisu uspjeli precizno predvidjeti porast smrtnosti u slučaju kardiovaskularnih oboljenja i oboljenja od raka.
Znanstvenici tvrde kako je moguće da je tomu tako jer je među populacijom koja je proučavana u sklopu studije bilo premalo takvih slučajeva. Moguće je i da su se poboljšali lijekovi i terapijska rješenja za borbu protiv bolesti srca i raka.
- Utvrdili smo da pomoću razmaka između biološke i kronološke dobi možemo predvidjeti rast rizika od smrti, posebice u slučajevima nekardiovaskularnih i nekancerogenih oboljenja. Naša studija sugerira da je dob mrežnica značajan biomarker starenja - rekao je He.