Samosvijest, patnja i socijalizacija samo su neke od sposobnosti koje imaju životinje koje pripadaju redu Cetacea, a to su kitovi, delfini i pliskavice, tvrde morski biolozi.
Ukoliko je napisano istina, tvrdnja da su kitovi obične morske krvoločne zvijeri pada u vodu, a ta se tvrdnja nalazi u središtu rasprave koja će se u organizaciji IWC-a (Međunarodne komisije za izlov kitova) održati sljedećeg tjedna u Maroku.
Priznavanje te zlobne i okrutne tvrdnje o kitovima na razgovorima bi vjerojatno dalo vjetar u leđa 'ozloglašenim' zemljama poput Japana, Norveške i Islanda da još 10-ak godina izlovljavaju kitove, zaobilazeći moratorij IWC-a, a zbog čega su ionako tretirani kao kriminalne organizacije od strane dobro organiziranih 'zelenih' inicijativa.
- Vrlo dobro znamo da većina velikih vrsta kitova izvodi neke od najsloženijih ponašanja koja se mogu pronaći u prirodi, rekla je Lori Marino, neurobiolog sa sveučilišta Emory u Atlanti.
Prije 10 godina Marino je radila eksperiment u kojem je dupinu na tijelu ostavio maleni trag bojom i stavila ogledalo kako bi se morski sisavci mogli ogledavati. Znanstvenica je po načinu na koji su reagirali kad bi vidjeli svoj odraz zaključila kako dupini nedvojbeno imaju svijest o svom identitetu.
Za Georgesa Chapouthiera, neurobiologa iz Pariza, sposobnost samosvijesti znači da dupini i kitovi, uključujući neke veće primate, mogu osjećati ne samo bol nego i patnju.
Što se tiče inteligencije, životinje reda Cetacea imaju drugi najveći mozak nakon ljudi, kad se u obzir uzme i tjelesna težina. No, više od težine govore područja mozga odgovorna za kognitivne i emocionalne procese - koja su očito tijekom vremena evoluirala zahvaljujući socijalnoj interakciji, što su i potvrdile neke studije.
Neki znanstvenici idu toliko daleko i sugeriraju da bi se ta socijalna interakcija među morskim sisavcima mogla nazvati i kulturom, razinom socijaliziranjaj dosad rezerviranom samo za sisavce.
- Sve je više dokaza da je kod nekih cetaceanskih vrsta kultura i važna i sofisticirana, kaže Hal Whitehead, profesor na sveučilištu Dalhousie u Halifaxu.
Znanstvenici su promatrali orke, kitove ubojice, kako uče tehnike krađe ribe od ribara od drugih pripadnika svoje vrste s drugog geografskog područja.
Upravo ove novootkrivene sposobnosti kitova, kao i njegovanje kulture i mogućnost spoznavanja, trebale bi biti argumenti na kojima bi se temeljila međunarodna politika prema divljem životu, zaključili su na sastanku Američke asocijacije za napredak znanosti u veljači. Do danas se sličan zaključak nije pojavio niti na jednom sličnom forumu međunarodnog razmjera.
- Na stranu s ionako krivim fokusom na brutalne metode kojima se ubijaju kitovi - koji tip harpuna je najhumaniji... Od svega toga važniji je status kitova kao bića koja osjećaju, što se ne spominje u nikakvim razgovorima u IWC-u, rekla je Margi Prideaux, voditeljica Centra za očuvanje kitova i dupina.
Mogu li nove znanstve spoznaje o kitovima koji osjećaju patnju i njeguju kulturu te se socijaliziraju omekšati krutu i beskrupuloznu utrku za profitom, koja već opasno prijeti populaciji kitova?