Objavljena alarmantna studija o topljenju leda na Antarktici i Grenlandu, hrvatski oceanograf: ‘Nema povratka na ‘normalno‘‘

Čak i ako se ostvari ambiciozni, i u ovom trenutku nedostižni, cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja do 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća, svijet bi se mogao suočiti s alarmantnim rastom razine mora, upozoravaju znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Communications Earth and Environment.

Od 1990-ih, količina leda koju su izgubili grenlandska i antarktička ploča se učetverostručila se: trenutačno gube oko 370 milijardi tona leda godišnje. Otapanje ledenih ploča dominantno doprinosi porastu razine mora, a stopa godišnjeg porasta razine mora udvostručila se u posljednjih 30 godina. Inače, grenlandska i antarktička ledena ploča zajedno sadrže dovoljno slatke vode da podignu globalnu razinu mora za oko 65 metara što je na sreću ipak malo vjerojatan scenarij.

Međunarodni tim znanstvenika odlučio je utvrditi koja bi bila "sigurna granica" zagrijavanja za opstanak grenlandskog i antarktičkog ledenog pokrova. Pažljivo su proučili satelitske podatke, klimatske modele i dokaze iz prošlosti, poput dubokomorskih sedimenata, pa čak i DNA hobotnice.

Došli su do nekoliko važnih spoznaja. Prvo, zapisi iz daleke prošlosti našeg planeta sugeriraju značajno topljenje ledenog pokrova, s razinama mora nekoliko metara višim od sadašnjih, tijekom prethodnih slično toplih razdoblja, kao što je primjerice bilo prije 125.000 godina. Posljednji put kada je u atmosferi bilo toliko ugljikovog dioksida kao danas, prije otprilike tri milijuna godina, razina mora bila je oko 10-20 metara viša. Drugo, trenutačna opažanja već pokazuju sve veću stopu topljenja leda na Grenlandu i Antarktici iako su bilježe i godišnje varijacije.

Čak i ako svijet održi današnju razinu zagrijavanja od 1,2 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, to bi i dalje moglo izazvati brzo povlačenje ledenih ploča i katastrofalan porast razine mora, otkrili su znanstvenici. Procjenjuju da bi do kraja stoljeća razina mora mogla rasti jedan centimetar godišnje.To je egzistencijalna prijetnja oko 230 milijuna ljudi koji danas žive na visini manjoj od jedan metar iznad razine mora.

- Naša ključna poruka je da bi ograničavanje zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva bilo veliko postignuće i to bi apsolutno trebao biti naš cilj. Ali to ni u kojem smislu neće usporiti ili zaustaviti porast razine mora i topljenje ledenih ploča - rekao je za CNN glavni autor prof. Chris Stokes, glaciolog sa Sveučilišta Durham.

Prema Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine nužno je poduzeti sve raspoložive mjere kako bi se razina porasta globalne temperature do kraja 21. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja, po mogućnosti na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko doba. No, svijet je sada na putu zagrijavanja od 2,9 Celzijevih stupnjeva do kraja ovog stoljeća.

Novu alarmantnu studiju o topljenju ledenog pokrova komentirao je oceanolog dr. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković

- To je jedna od studija koje u biti govore da su IPCC projekcije klimatskih promjena možda konzervativne. Iz prošlosti znamo da je razina mora mnogostruko više rasla u odnosu na promjene koncentracije ugljikovog dioksida, a ova studija u biti ide u tom smjeru. No, s obzirom na to da svijet, posebice SAD, ide u smjeru prelaženja dva Celzijeva stupnja na globalnoj razini, promjene mogu biti još i izraženije. U svakom slučaju mislim da smo već prešli točku s koje se - barem u sljedećim stoljećima - nećemo vratiti na ‘normalno‘ klimatsko stanje, što će naravno imati velike posljedice na društvo, naročito na obalni pojas – rekao je dr. Ivica Vilibić.