NOVA STUDIJA

Veliko otkriće znanstvenika na Arktiku: Topljenje leda možda ima i jednu neočekivanu dobru stranu

Otapanje leda

 Tamara Klink/Afp
Neočekivani izvor dušika mogao bi utjecati na količinu ugljičnog dioksida koji apsorbira Arktički ocean
Neočekivani izvor dušika mogao bi utjecati na količinu ugljičnog dioksida koji apsorbira Arktički ocean

Ubrzano nestajanje morskog leda u Arktičkom oceanu često se smatra pravom katastrofom za okoliš, međutim istraživači su otkrili da taj isti proces otapanja leda može na posve neočekivane načine pomoći određenim oblicima života. Naime, kako se led povlači, stvaraju se uvjeti koji podržavaju rast algi koje su osnova prehrambene mreže na Arktiku.

Alge čine temelj većine morskih ekosistema, no za rast im je potreban dušik kojeg u vodama Arktika nema previše. No, kako piše Science Daily, sada je međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta u Kopenhagenu otkrio da bi uskoro moglo postati dostupno više dušika nego se ranije vjerovalo. Ta promjena bi mogla preoblikovati budućnost morskog života u toj regiji i utjecati na to koliko ugljika ocean može apsorbirati.

image

Morske alge

Yay Media As/Alamy/Alamy/Profimedia/Yay Media As/alamy/alamy/profimedia

Ovom je studijom po prvi puta potvrđeno da se ispod arktičkog leda, čak i u najzabačenijim područjima, događa fiksacija dušika - proces u kojem određene bakterije plin dušika (N2) otopljen u morskoj vodi transformiraju u amonijak.

Amonijak pomaže bakterijama da napreduju, ali također hrani i alge te, posredno, sva bića koja se hrane tim algama.

S obzirom na to da su alge glavni izvor hrane za male životinje, više algi moglo bi utjecati na kompletan hranidbeni lanac

‘Sve dosada smo mislili da se fiksacija dušika ne može događati ispod morskog leda jer se pretpostavljalo da nema uvjeta koji bi podržavali život organizama koji provode taj proces. No bili smo u krivu‘, kaže voditeljica istraživanja Lisa W. von Friesen.

Znanstvenici bušili dno ispod Atlantskog oceana, došli su do otkrića koje bi moglo imati velike implikacije na čitav svijet

Manje leda - više života

Za razliku od ostalih oceana gdje cijanobakterija uglavnom obavljaju fiksaciju dušika, Arktički ocean se oslanja na posve različitu grupu bakterija poznatu kao ne-cijanobakterije. Istraživači su otkrili najveću razinu fiksacije dušika na rubovima leda gdje je otapanje najintenzivnije. I dok te bakterije mogu funkcionirati i ispod leda, najbolje uspijevaju uzduž granice otapanja. Kako se uslijed klimatskih promjena led povlači, zona otapanja postaje sve veća i više dušika ulazi u ekosistem.

image

Brod RV Polarstern na kojem su znantvenici proveli istraživanje

Awi - Tim Kavelage/swns/swns/profimedia/Awi - Tim Kavelage/swns/swns/profimedia

‘Drugim riječima, vjerojatno smo podcijenili dostupnu količinu dušika ispod Arktičkog oceana - kako danas, tako i u budućim projekcijama. To bi moglo značiti da je također podcijenjen i potencijal za rast novih algi‘, kazala je Von Friesen.

‘S obzirom na to da su alge glavni izvor hrane za male životinje poput planktonskih račića, koji su, pak, hrana malim ribicama, više algi moglo bi utjecati na kompletan hranidbeni lanac‘, dodaje.

Može li to pomoći planetu da apsorbira više CO2?

Ovaj neočekivani izvor dušika mogao bi utjecati na količinu ugljičnog dioksida koji apsorbira Arktički ocean. Više algi znači više fotosinteze, što omogućuje oceanu da uhvati više CO2.

‘Ovo je dobra vijest za klimu i okoliš. Ako se proizvodnja algi poveća, Arktički ocean će moći apsorbirati više CO2 jer će ga se više vezati za biomasu algi. No biološki sistemi su vrlo kompleksni pa je teško predvidjeti što će se događati jer bi neki drugi mehanizmi mogli raditi u suprotnom smjeru‘, objasnio je Lasse Riemann, profesor s Odsjeka za biologiju i jedan od autora studije.

U Kini se upravo događa povijesni preokret

Znanstvenici naglašavaju da bi se fiksaciju dušika sada trebalo uvrstiti u modele koji predviđaju što će se u budućnosti događati s Arktikom.

‘Još ne znamo hoće li ovaj proces biti koristan za klimu. No sigurno je da bismo tako važan proces poput fiksacije dušika trebali ubaciti u jednadžbu kad pokušavamo predvidjeti što će se događati s Arktičkim oceanom u nadolazećim desetljećima kako se led nastavlja otapati‘, kaže Riemann.

Kako funkcionira fiksacija dušika

U Arktičkom oceanu taj proces provode ne-cijanobakterije. Ti mikroorganizmi konzumiraju raspadnut organski materijal - koji često otpuštaju alge - a zauzvrat proizvode dušik koji zatim potiče budući rast algi. Ta razmjena ispod leda stvara malu, ali ključnu nutritivnu petlju.

image

Alge na ledu

Matt Davey// Swns/profimedia/Matt Davey// Swns/profimedia

Alge imaju dvostruku funkciju u ekosistemu: one su izvor hrane za morski život te apsorbiraju CO2. Kako rastu, izvlače ugljični dioksid iz zraka te on kasnije može potonuti na dno oceana kao dio biomase.

Ova studija je objavljen u časopisu Communications Earth & Environment.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. studeni 2025 00:33