Sad kad su Sjedinjene Američke Države napravile totalni zaokret u odnosu na klimatske akcije, a Europska unija prisiljena je naoružavati se, hoće li borba za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje i čije posljedice postaju sve očitije, prestati?
Ukratko - neće, i to zbog zemlje koja je sve donedavno bila jedan od najvećih problema, a sada krupnim koracima grabi naprijed ostavljajući iza sebe i Ameriku i Europu.
Kina - koja je trenutačno odgovorna za nešto manje od 30 posto svjetskih emisija, posljednjih 12 mjeseci bilježi pad emisija stakleničkih plinova, što predstavlja prijelomni trenutak koji posve mijenja pravila igre.
Ono što je još važnije, Kina je uspjela smanjiti emisije unatoč povećanoj potražnji za energijom. Prijašnja smanjenja emisija u Kini događala su se samo uslijed nekih vanjskih faktora koji su usporavali ekonomiju, poput pandemije Covida, no sada gospodarstvo raste, energije se troši sve više - a emisije štetnih plinova unatoč tome padaju.
To je doista trenutak za slavlje jer se sve donedavno Kina pravdala kako njezin gospodarski razvoj nije moguć bez fosilnih goriva.
Lauri Myllyvirta iz Centra za istraživanje energije i čistoće zraka za BBC kaže kako bi se svjetske emisije stabilizirale još prije 10 godina da nije bilo Kine. No sada, istraživanje istog centra pokazuje da su kineske emisije stakleničkih plinova pale za 1,6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani.
Ovo se dogodilo doista u posljednji trenutak jer, prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama UN-a (IPCC), ako svijet želi izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena i katastrofalne scenarije, nužno je zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 °C.
No, kako je Kini pošlo za rukom ono što američki predsjednik Trump tvrdi da nije moguće - održati rast gospodarstva i smanjiti emisije?
Ne - vjetar i sunce nisu ni preslabi ni preskupi
Veliki dio smanjenja emisija može se pripisati upravo ulaganjima u energiju vjetra i sunca na nacionalnoj razini.
Ovo je trenutak da se prisjetimo i nedavne Trumpove opaske kad je rekao da ‘pametne zemlje ne postavljaju vjetroelektrane‘ i da ‘nikada nije vidio vjetroelektranu u Kini‘.
‘Kina trenutačno gradi 68 termoelektrana na ugljen, a mi postavljamo vjetroelektrane. Da vam kažem, vjetar ne funkcionira, osim što uništava naša polja i naše doline i ubija sve ptice, vrlo je slab i skup. Sve je proizvedeno u Kini‘, rekao je Trump.
‘Primijetio sam nešto, sa svim vjetrenjačama koje nam Kina šalje - na što trošimo novac, jer je to najskuplja energija - vidim da oni proizvode oko 95 posto vjetroturbina, a nikad nisam vidio vjetroelektranu u Kini! Zašto je to tako? Neka netko to provjeri.‘
I provjerili smo. Trumpove tvrdnje ne samo da nisu točne, nego je istina dijametralno suprotna.
Myllyvirta objašnjava da je Kina više od polovice ukupne količine solarnih i vjetroelektrana instalirala u posljednjih nekoliko godina. Osim toga, kapacitet solarne energije iz elektrana koji je Kina instalirala prošle godine usporediv je s onim što EU ima ukupno.
I to je ‘zapanjujući tempo rasta‘, naglašava Myllyvirta.
Nedavno istraživanje britanskog think-tanka Ember pokazalo je da je u travnju otprilike četvrtina energije generirane u Kini došla iz solarnih i vjetroelektrana.
Istodobno, električna energija generirana iz fosilnih goriva tijekom prva četiri mjeseca 2024. godine pala je za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Analitičar iz Embera, Yang Biqing, kaže kako ovakvi rezultati predstavljaju dramatičnu promjenu za zemlju koja je tradicionalno ovisila o ugljenu.
Naravno, ugljen će još neko vrijeme ostati glavni izvor energije, jer vjetar i sunce, barem za sada, još uvijek nisu dovoljno stabilni i konstantni izvori energije.
Ali u slučaju Kine valja naglasiti još nešto. Osim što ubrzanim tempom instalira solarne i vjetroelektrane, Kina ih i proizvodi.
Kineske kompanije su predvodnice u zelenoj tehnologiji i proizvode između 60 i 80 posto ukupne svjetske količine dijelova za solarne i vjetroelektrane.
Ipak, tako brzo širenje i razvoj zelene tehnologije u Kini ima i svoju crnu stranu. Naime, jagma za mineralima neophodnima za zelene tehnologije u Kini je potaknula kršenje ljudskih prava i uništavanje okoliša, upozorava Centar za poslovne i ljudske resurse.
Okretanje obnovljivim izvorima energije dobro je za nacionalnu sigurnost
Iako krupnim koracima grabi naprijed, kineski energetski miks i dalje zaostaje za zapadnim gospodarstvima. U Velikoj Britaniji obnovljivi izvori energije čine 46,3 posto ukupno proizvedene energije, a u SAD-u nešto više od 20 posto.
No, stručnjaci se slažu da su nagli procvat zelene tehnologije u Kini i njezina sposobnost da primijeni zelenu tehnologiju u ogromnim razmjerima imali ključan utjecaj na približavanje emisija ugljika zapadnim zemljama i zadali tempo koji ostale zemlje sad trebaju slijediti.
Ipak, neki upozoravaju da trenutačne dobre vijesti ne znače i da će pad emisija ugljika nužno biti održiv.
Sukobi i nesigurnosti u svijetu, smatra Li Shuo iz Instituta za politiku azijskog društva (ASPI), mogle bi Kinu gurnuti natrag prema korištenju ugljena.
No, Christoph Nedopil Wang, direktor Griffith Asia Institute u Australiji, misli da bi se moglo dogoditi upravo suprotno.
Naime, Kina bi upravo zbog ratova i nesigurnosti koje u posljednje vrijeme prate svjetsko tržište fosilnih goriva mogla odlučiti okrenuti se obnovljivim izvorima energije te tako više neće morati oslanjati na uvoz. Podsjetimo, Kina je najveći svjetski uvoznik fosilnih goriva, uključujući naftu, prirodni plin i ugljen. Iako ima ogromne unutarnje rezerve fosilnih goriva, to ne zadovoljava njezine energetske potrebe.
Zato bi se mogla posve okrenuti obnovljivim izvorima energije te tako poboljšati i svoju nacionalnu sigurnost, smatra Wang.
Kina će uskoro preteći SAD
Unatoč pozitivnim rezultatima, Kina je još daleko od toga da ispuni svoje obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma kad se obvezala do 2030. smanjiti intenzitet ugljika za više od 65 posto u odnosu na razinu iz 2005.
Kina si je postavila privremeni cilj smanjenja intenziteta ugljika za 18 posto između 2020. i 2025. Međutim, tijekom pandemije Covid-19 ti su se napori značajno smanjili te je do kraja 2024. postigla smanjenje od samo 7,9 posto.
Svoj cilj smanjenja od 65 posto još uvijek se može dostići, ali tempo prelaska na obnovljive izvore energije više ne smije usporavati.
A čini se da ni neće. Štoviše, od zemlje-problema, Kina bi uskoro mogla postati predvodnik u zelenoj tehnologiji, što je ogromna promjena u odnosu na prije 10 godina kad je Kina imala stav da je zemlja u razvoju i da smanjenje emisija jednostavno nije moguće bez štete po njezino gospodarstvo, kaže dr. Nedopil Wang.
Važno je napomenuti i da nastavak razvoja zelenih tehnologija i smanjenje emisija moglo bi značiti da će Kina uskoro preteći svoga rivala SAD koji je proglasio neprijateljstvo prema klimatskim akcijama - i ponovno se kladiti na ugljen kao da smo u 19. stoljeću - te u navedenom postati lider.
Vidljivo je da Kina ide u tom smjeru.
Predsjednik Xi Jinping kazao je kako su ‘čista voda i zelene planine vrijedne kao zlato i srebro‘, a svjetskim čelnicima na nedavnoj klimatskoj konferenciji poručio je: ‘Umjesto da pričamo, moramo djelovati i svoje ciljeve pretvoriti u opipljive rezultate.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....