Znanstvenici su zavirili u prošlost kako bi rekonstruirali dosadašnji život tzv. ‘Ledenjaka sudnjeg dana‘ na Antarktici, koji je dobio taj naziv jer bi njegov kolaps mogao izazvati katastrofalan porast razine mora. Otkriveno je da se ledenjak ubrzano povlači još od 1940-ih godina, stoji u novoj studiji koja pruža uznemirujuć uvid u buduća otapanja, piše CNN.
Ledenjak Thwaites na zapadu Antarktike je najširi ledenjak na svijetu, otprilike veličine Floride. Znanstvenici znaju da ledenjak još od 1970-ih gubi led sve većom brzinom, no kako su satelitski podaci dostupni tek nekoliko desetljeća, nisu točno znali kad je tako značajno otapanje počelo.
Sada su dobili odgovor na to pitanje, prema studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Analiziranjem jezgre morskog sedimenta prikupljene ispod morskog dna, istraživači su otkrili da se ledenjak počeo značajnije povlačiti još u 1940-im godinama, što je vjerojatno potaknuto snažnim El Niñom - prirodnoj klimatskoj fluktuaciji koja ima zagrijavajući učinak.
Otada se ledenjak nije uspio oporaviti, čemu je vjerojatno uzrok globalno zagrijavanje izazvano ljudskom djelatnošću.
Ono što se dogodi s ledenjakom Thwaites, imat će globalne posljedice. Ledenjak je već pridonio 4-postotnom rastu razine mora jer godišnje otpušta milijarde tona leda u ocean. Ako bi se čitav otopio, to bi podiglo razinu mora za oko 60 centimetara.
No ledenjak također igra vitalnu ulogu u stabilnosti ledenog pokrova zapadne Antarktike, djelujući kao čep koji iza sebe čuva veliko ledeno prostranstvo. Kolaps Thwaitesa bi potkopao stabilnost leda, koji sadržava dovoljno vode da podigne razinu mora najmanje tri metra i uzrokuje katastrofalne poplave.
Nalazi ove studije poklapaju se s ranijim istraživanjem na susjednom ledenjaku Pine Island, jednim od najvećih ledenjaka na Antarktici, za kojeg su znanstvenici također ustanovili da se počeo ubrzano povlačiti u 1940-im godinama.
To ovo istraživanje čini tako značajnim, kazala je Julia Wellner, profesorica geologije na Sveučilištu Houston i jedna od autorica studije. To što se događa Thwaitesu nije karakteristično samo za jedan ledenjak, već je dio šireg konteksta klimatskih promjena, rekla je Wellner. ‘Ako se oba ledenjaka povlače u isto vrijeme, to je još jedan dokaz da ih nešto gura.‘
Kako bi stvorili sliku života ledenjaka Thwaites posljednjih 12.000 godina, znanstvenici su se ukrcali na brod ledolomac i otplovili do ruba ledenjaka kako bi prikupili jezgru sedimenta s različitih dubina.
Taj sediment omogućuje uvid u povijesne mijene. Svaki sloj donosi informacije o promjenama u oceanu i ledu kroz tisuće godina. Analizom i datiranjem slojeva sedimenta, znanstvenici mogu doznati kad je započelo značajnije otapanje.
Zahvaljujući toj informaciji, znanstvenici su zaključili da je povlačenje ledenjaka pokrenuo ekstremni El Niño u vrijeme kad se ledenjak već počeo otapati te mu narušio ravnotežu.
‘To je kao da vas netko izudara onda kad ste već ionako bolesni. Ti će udarci imati mnogo veći utjecaj‘, kazala je Wellner.
Ovi nalazi su alarmantni jer sugeriraju da je velike promjene, kad ih se jednom pokrene, vrlo teško zaustaviti, kaže James Smith pomorski geolog iz British Antarctic Survey i suautor studije.
‘Jednom kad se povlačenje ledenog pokrivača pokrene, ono se može nastaviti desetljećima, čak i ako se ono što ga je pokrenulo nije pogoršalo‘, kazao je.
Iako su se slična povlačenja leda događala i u prošlosti, ledeni pokrov se oporavio i ponovno narastao, kaže Smith. No ovi ledenjaci ‘ne pokazuju znakove oporavka, što je najvjerojatnije odraz sve većeg utjecala klimatskih promjena koje je pokrenuo čovjek‘.
Ted Scambos, glaciolog (stručnjak za ledenjake, op.a.) sa Sveučilišta Colorado Boulder koji nije bio uključen u studiju, rekao je da ovo istraživanje ‘potvrđuje i dodaje nove detalje našem razumijevanju toga kako se Thwaites počeo povlačiti‘.
Sistem koji je već bio nestabilan, ‘primio je udarac od prirodnog događaja‘, rekao je Scambos, misleći pritom na El Niño. ‘No naredni događaji uzrokovani sve toplijom klimom gurnuli su čitavu stvar dalje i pokrenuli rasprostranjeno povlačenje leda koje vidimo danas.‘
Martin Truffer, profesor fizike na Sveučilištu Alaska Fairbanks, rekao je da istraživanje pokazuje da je ledenjak u osjetljivom stanju, te ‘jedan jedini događaj može pokrenuti povlačenje od kojega će se teško oporaviti‘.
‘Ljudi mijenjaju klimu, a ova studija pokazuje kako male, kontinuirane promjene klime mogu dovesti do velikih promjena u stanju ledenjaka‘, kaže Truffer, koji nije bio uključen u studiju.
Antarktiku se ponekad naziva ‘uspavanim divom‘, jer znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti koliko je ranjiv taj ledeni, izolirani kontinent može biti dok ljudi sve više i više zagrijavaju oceane i atmosferu.
Wellner je geologinja koja se usredotočuje na prošlost, a ne na budućnost, no ipak je rekla da ova studija pruža važan i alarmantni kontekst za ono što bi se moglo dogoditi ledu u tom ključnom dijelu Antarktike.
Naime, studija pokazuje da čak i kad događaj koji je pokrenuo otapanje ledenjaka završi, to ne znači da će odgovor na njega prestati.
‘Pa ako se danas led već povlači, samo zaustavljanje globalnog zagrijavanja neće zaustaviti to povlačenje.‘