Ove zagrebačke zgrade oduševile su Orsona Wellesa i našle se u kultnom filmu. U njima je stasalo 26.000 inženjera

U kadrovima čuvenog filma "Proces" Orsona Wellesa, koji je 1962. godine velikim dijelom sniman u Zagrebu, pojavljuju se scene novoizgrađenih zgrada kampusa Fakulteta elektrotehnike i računarstva (tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta).

- Te zgrade u to doba predstavljaju vrlo radikalnu demonstraciju modernosti u arhitekturi i urbanizmu, ali su i izraz ambicije našeg fakulteta koji je tada bio na svojim počecima - kaže prof. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu. FER je vodeća visokoškolska i istraživačka institucija u Hrvatskoj koja svoje znanje i inovacije izravno povezuje s potrebama gospodarstva i industrije, a ove godine obilježava 70. rođendan. Kao svojevrstan ‘rođendanski poklon‘, nedavno je završena više od dvije godine duga obnova zgrada koje su 1960-ih godina oduševile Orsona Wellesa.

Još dva zahvata

- Mi smo prije desetak dana organizirali svečano otvaranje naših zgrada B i C na kojem su bili predstavnici Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. U radove obnove zgrada B i C s primjerenim preuređenjem i prilagodbom sportske dvorane Martinovka uloženo je oko 70 milijuna eura. No, smatramo da je to tek prvi korak u razvoju suvremenog kampusa FER-a na lokaciji u Unskoj ulici. Imamo četiri zgrade, A, B, C, D i pred nama su još dva velika zahvata. Prvi je rekonstrukcija zgrade A koja je, kao i zgrade B i C, zaštićeni kulturni objekt, a drugi je cjelovita obnova zgrade D, zgrade izrađene krajem 1980-ih uz Vukovarsku ulicu - pojašnjava Bilas.

Andrej Plenković i Vedran Bilas

Damjan Tadic/Cropix

Cjelovita obnova zgrada B i C rezultirala je jačanjem potresne otpornosti, unapređenjem energetske učinkovitosti i protupožarnom zaštitom, ali i modernizacijom ukupne infrastrukture.

- Naši istraživači i nastavnici te studenti dobili su vrlo suvremene amfiteatarske dvorane, ukupno pet u zgradi B. U toj zgradi također su osuvremenjeni prostori dvaju velikih laboratorija visokog napona i električnih strojeva. U zgradi C, našem popularnom neboderu, za studente smo prvi put organizirali neku vrstu dnevnog boravka na tri etaže. Na jednoj etaži predviđen je ‘tihi rad‘: studenti mogu samostalno raditi i odmarati se. Preostala dva prostora namijenjena su timskom, odnosno projektnom radu. U amfiteatarskim dvoranama i nastavnim laboratorijima ukupno ima oko 1500 sjedećih mjesta za naše studente. Nadalje, u zgradama B i C ima oko 150 mjesta za istraživače i nastavnike - rekao je Bilas.

Završena najveća cjelovita obnova u Zagrebu, pogledajte rezultate

U proteklih 70 godina na FER-u je diplomiralo oko 26.000 inženjera i inženjerki, a samo u zadnjih 10 godina na fakultetu je obranjeno 450 doktorata.

- Naša statistika pokazuje da je među onima koji su diplomirali i doktorirali na FER-u u zadnjih 10 godina njih 85 posto i dalje mirovinski osigurano u Hrvatskoj. Dakle, velika većina je ostala i radi u hrvatskom društvu i industriji. Končar, Ericsson Nikola Tesla, HEP neka su od najčešćih odrednica naših stručnjaka. No, tu je i Infobip, prvi hrvatski jednorog koji su osnovala trojica naših alumnija. Treba spomenuti poduzeća koja je osnovao Damir Sabol, kao što su Iskon i Photomath, koji je kupio Google, ili Microblink. Ona su nastala na Sabolovim idejama i poduzetničkim inicijativama, ali i na suradnim istraživanjima i projektima te kadrovima koji dolaze s našeg fakulteta - ističe Bilas.

Iako je FER i dalje glavni izbor najboljih maturanata koji žele studirati na tehničkim fakultetima, neki od njih posljednjih godina biraju sveučilišta u Nizozemskoj, na rang-listama neusporedivo bolje plasirana od Sveučilišta u Zagrebu, i k tome u središtu ‘nizozemske silicijske doline‘.

Vedran Bilas, dekan FER-a

Ivana Grgic/Cropix

Poticanje mobilnosti

- Ne smatram da je to poražavajuće, nego poticajno za nas. Trebamo usmjeravati naše mlade ljude da se razvijaju tamo gdje oni procjenjuju da je za njih najbolje. Moramo poticati mobilnost i to radimo i na našem fakultetu: dakle, potičemo naše studente da u nekoj fazi studija odu van, da uče i stječu iskustva i da ta iskustva vraćaju u Hrvatsku. Naša zemlja je punopravna članica Europske unije i participira na zajedničkom tržištu i moramo se pitati što mi nudimo našim mladim ljudima i što nudimo drugima koji bi potencijalno mogli prepoznati u nama neku vrijednost. Nama su najbolja europska tehnička sveučilišta konkurencija, ali naša je vizija da od vodeće hrvatske obrazovno-istraživačke institucije postanemo prepoznatljiva institucija u EU. Ako to želimo, mi se trebamo mijenjati. Trebamo gledati što i kako rade najbolji tehnički fakulteti u Europi i to primjenjivati kod nas - kaže Bilas.

Vizionarska budućnost

U posljednjoj godini svoga drugoga mandata dekana, naš sugovornik vizionarski gleda na budućnost FER-a, ali i hrvatskog društva.

- Mi smo ponosni na doprinose koje je FER dao zajednici, ali mislim da su pred nama još zanimljivi izazovi. Zovem to inovacijskom tranzicijom: ako Hrvatska želi biti u punom smislu razvijena europska zemlja, treba intenzivnije ući i ambicioznije ulagati u velike rizične projekte te u nove tehnologije. To nije moguće bez vrhunske znanosti i tu vidim veliku priliku i za razvoj FER-a. Hrvatska treba biti prepoznata kao zemlja u koju se dolazi studirati, istraživati i raditi. Na FER-u na tome aktivno radimo, a potičemo i one koji donose politike, ali i naše partnere u industriji, da zajedno radimo kako bismo ambicioznije i čvršće pozicionirali Hrvatsku kao zemlju visoke tehnologije i u punom smislu razvijenu zemlju - zaključio je Vedran Bilas.