Bonobo čimpanze najbliži su čovjekov rođak, ali ova stvorenja žive u matrijarhatu, što znači da ženke vode glavnu riječ. I to čak kad je riječ o sparivanju svojih potomaka s drugim ženkama! Naime, majke bonobo čimpanzi često svoje sinove dovode do potencijalnih "snaha", ali ih pritom i štite od nasilnih suparnika. Ne prezaju ni od napada na druge mužjake koji bi potencijalno omeli njihove sinove u snošaju.
Trud im se itekako isplati, otkrili su znanstvenici. Konkretno, mužjaci koji žive sa svojim majkama imaju tri puta veću šansu da postanu očevi nego oni čije majke nisu "pri ruci". Na taj način ženke osiguravaju dobivanje unuka, pa time i opstanak vrste, a bez potrebe da same rađaju više potomaka.
Među bonobo čimpanzama niži su slojevi rodno ravnopravni, ali u višoj klasi dominiraju ženke. Mnoge majke imaju društveni utjecaj i igraju ulogu pratnje svojim sinovima kad su u potrazi za plodnim ženkama, osiguravajući im veću šansu za parenje. Majke su svojim sinovima poput društvene putovnice, komentirao je za Guardian primatolog Martin Surbeck s instituta Max Planck u Leipzigu.
Dok traje snošaj, majke budnim okom prate neće li možda nekome od obližnjih mužjaka pasti na pamet da prekinu mladence u njihovom poslu. Ako je potrebno, majka će pravovremenim napadom otjerati svakog tko ne zna gdje mu je mjesto. "Jednom sam vidio majku kako za noge odvlači nasrtljivog mužjaka. To nužno ne povećava uspjeh pri parenju njezina sina, ali pokazuje da su one doista uključene u cijelu stvar", kazao je Surbeck.
Postoji razlika između bonobo čimpanzi, koje nazivaju i patuljaste čimpanze, od ostalih čimpanzi kod kojih su mužjaci dominantni pa majke imaju manji utjecaj. Kod obje vrste čimpanzi, koje su naš najbliži živući rođak, majke pomažu svojim sinovima u borbi, ali samo se bonobo majke angažiraju oko ljubavnog uspjeha svojih potomaka.
A uspjehu svakako pomaže ako je majka visokorangirani član majmunskog društva. Primjerice, mladom potomku visokorangirane ženke može biti dopušteno da objeduje na najplodnijem drveću, umjesto da ga izbace zajedno s ostalima. A na takvom drveću odvija se poprilična količina parenja, kako je primjetio Surbeck proučavajući sa svojim kolegama nekoliko divljih bonobo skupina u Kongu i divlje čimpanze u Tanzaniji, Ugandi i Obali Bjelokosti.
Bonobo majke, s druge strane, ne pridaju nimalo pozornosti svojim kćerima prilikom parenja, a nisu od neke pomoći ni kad se radi o podizanju potomstva svojih kćeri. Za razliku od muških potomaka, koji ostaju u blizini majki, žensko potomstvo obično napušta skupinu da bi zasnovale svoje obitelji negdje drugdje.