Prošlog četvrtka NASA je objavila da je njezina letjelica Cassini otkrila prisutnost vodika iznad Saturnova mjeseca Enkelada.
Konkretno, radi se o vodiku prisutnome u gejzirima koji eruptiraju s površine Enkelada, a neki znanstvenici smatraju da je to dokaz da na Enkeladu (koji inače ima ocean ledene površine) postoje uvjeti slični onima u kojima je nastao život na Zemlji.
Naime, uvjeti u kojima vruće stijenje susreće oceansku vodu, mogli bi biti kolijevka pojave mikropskog života poput onih na Zemlji prije više od 4 milijarde godina. Ovo otkriće čini Enkelad jedinim mjestom osim Zemlje na kojem su znanstvenici otkrili dokaz o mogućem izvoru energije za život, prema istraživanju objavljenom u časopisu Science.
- Ako je točno ovo promatranje ima temeljne posljedice za mogućnost života na Enkeladu - napisao je geokemičar Jeffrey Seewald s Woods Hole Oceanographic instituta iz Massachusettsa u popratnom tekstu u Scienceu.
Opažanje molekularnog vodika dogodilo se u listopadu 2015. tijekom posljednjeg prolaska NASA-ine letjelice Cassini kroz gejzire Enkelada na 49 km iznad satelitova južnog pola uzimajući uzorke.
- Krećemo se prema tome da je Enkeladova ocean prikladan za život, ali ne tvrdimo u ovom trenutku da u njemu ima života. No, ti bi uvjeti bili kao dućan sa slatkišima za mikrobe - rekao je u intervjuu vodeći autor Hunter Waite sa Southwest Research instituta u San Antoniju u Teksasu.
Koliko je s jedne strane vodik dokaz postojanja "pogonskog goriva" za postojanje života, toliko znanstvenike zbunjuje činjenica da ga uopće ima u gejzirima, što bi znači da postoji višak. Upravo taj višak bi mogao indicirati da na Enkeladu ili nema života, ili ima vrlo malo neaktivnih mikroba u dubinama njegova oceana, odličnim uvjetima za život usprkos.
Osim vodika, Cassini je već ranije otkrio da na Enkeladu ima i drugih kemijskih elemenata koje se smatra ključnim za postojanje života - ugljika, dušika i kisika (još uvijek nije potvrđena prisutnost fosfora i sumpora).
- Za život trebate četiri stvari: tekuću vodu, nužne kemijske elemente, izvor energije i dovoljno vremena da se život razvije. Ovo nam da je taj kemijski disbalans koji da je izvor energije - kaže profesor Andrew Coates s University College London za Guardian.
Jedino što je nepoznanica kod Enkelada je ovaj vremenski faktor, ali čak i s tim je ovaj mjesec najbolji kandidat za život izvan Zemlje u Sunčevom sustavu uz Jupiterov mjesec Europu.
No, ovo otkriće je donekle slatko-kiselog karaktera zbog činjenice da će Cassini u rujnu završiti 13-godišnju misiju istraživanja Saturna i njegovih poznatih satelita, kaže Coates. Naime, nakon 20 godina u svemiru Cassini će uskoro ostati bez goriva prije nego se u rujnu sunovrati u Saturnovu atmosferu gdje će letjelica "nestati u prahu" u svojem velikom finalu misije.
Inače, Cassini kao gorivo koristi spremnike s didušikovim tetroksidom i monometilnim hidrazinom - dvije kemikalije koje sagorjevaju čim stupe u međusobni kontakt. Zalihe goriva koristio je za korekcije putanje i održavanje stabilne orbite.
Energiju za letno računalo i znanstvene instrumente Cassiniju pruža 32,7 kila plutonija-238, čija se toplina oslobođena radioaktivnim procesom pretvara u električnu energiju.
Budući da još uvijek nema druge planirane misije prema Saturnu, proći će najmanje deset, a vjerojatno i više godina prije nego nova letjelica sa Zemlje proleti ili možda sleti na Enkelad. Tako blizu, a tako daleko...